Žiranti bi uskoro mogli da biti skinuti sa liste 'ugroženih vrsta' jer prema onome što najavljuju banke, krediti će se osiguravati kod osiguravajućih kuća. Prevareni žiranti smatraju da je bilo krajnje vrijeme da se počne sa ovakvom praksom, a ekonomisti su mišljenja da je stanje na tržištu kredita uslovilo ovakvu promjenu.
Maja Jokić iz Banjaluke nije ni slutila da će kredit od 10.000 KM za koji je pristala da prijatelju bude žirant, vraćati ona sama. Naime, prije četiri godine iz najbolje namjere pristala je na zahtjev prijatelja da bude jamac za kredit koji mu je bio potreban, i sve se činilo u redu dok nisu počele na njenu adresu da pristižu opomene. Pokušala je kontaktirati tadašnjeg prijatelja ali on je nestao iz Banjaluke. Maja kaže da je naučila svoju lekciju.
„Ja već godinu i po plaćam taj kredit. Od tih deset hiljada ostalo je nekih trinaest rata. Ovo mi je jedna vrlo, vrlo teška lekcija, zbog koje vjerovatno više nikada nikome neću biti žirant. Ja imam sada problem da li ću ja sutra, kad bude meni trebao kredit, moći da ga dignem, zato što smo u tim nekim 'lošim' kategorijama, ili kako to već u bankama oni zovu", kaže Maja.
Preko 300.000 žiranata u Bosni i Hercegovini dijeli Majinu sudbinu, a samo u prošloj godini žiranti su vratili 25 miliona konvertibilnih maraka tuđih dugova. Ovakva praksa banaka da daju kredite skoro svima ako nađu dobre žirante ojadila je mnoge, kažu iz Kancelarije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
„Jako je lako ući u obaveze prema žirantima – unaprijed se daju administrativne zabrane, one se samo aktiviraju. Obično su banke gledale da su žiranti solventni, a ima jako puno slučajeva da glavni dužnici nisu ni bili solventni i da su već imali po deset, dvadeset kredita. Znači, to je bio jedan nelegalan odnos prema žirantima“, navodi pomoćnik ombudsmana Meliha Bakalović.
Kako stanje u ekonomiji reguliše sve, pa tako i tržište kredita, banke u padu potražnje za istima traže nova rješenja. Naime, banke će od sada kredite obezbjeđivati kod osiguravajućih kuća, tako da će kategorija žirant polako odlaziti u zaborav.
„Korisnici ovih kredita bez žiranata, uz polisu osiguranja, pokrivaju troškove polise osiguranja, čija vrijednost zavisi od paketa za kojeg se klijent odluči, a kreće se od dva do tri odsto. Ovi krediti uz polisu osiguranja prije svega ubrzavaju proces odobravanja kredita, te samog korisnika oslobađaju niza birokratskih izazova sa kojima su klijenti ranije bili suočeni, prije svega zbog potrebe da traže žirante i same papirologije koja je pratila cijeli taj proces“, kaže portparol Hypo Alpe Adria Banke AD Banjaluka Nenad Badnjar.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da su banke došle do trenutka kada je potražnja za kreditima skoro na nuli jer niko nije mogao da nađe žiranta, te iz tog razloga mjenjaju praksu.
„Očigledno je tržišna situacija, a tim kažem ekonomska situacija, uslovila potrebu nalaženja modusa koji će odgovarati opštim pravilima kod davanja kredita, a s druge strane omogućiti ljudima kojima to treba da ipak dođu do tog novca, a da ne dođu u nemoguću situaciju da nađu žiranta“, kaže Pavlović.
Niko neće da bude žirant
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH, Jovo Cvjetković, smatra da su se banke morale odlučiti na ovakav korak jer su se građani konačno dozvali pameti.
„Zašto sad banke daju te kredite? Zato što su izlovile sve validne žirante. S druge strane, veliki broj žiranata, potencijalnih žiranata, neće više da to bude. Desilo se ovo što se desilo, da je preko 300.000 ljudi u Bosni i Hercegovini već otplatilo ili plaća tuđi kredit, te onda više niko neće to da bude“, naglašava Cvjetković.
Pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača Meliha Bakalović mišljenja je da su banke same krive zbog izumiranja kategorije žiranata sa tržišta kredita.
„Građani su se educirali i to više nije akt dobre volje, nego su svjesni rizika i apsolutno se više niko ne želi upuštati u te aktivnosti“, smatra Bakalović.
Iz Udruženja banaka BiH smatraju da instituciju žiranta ne treba zakonski ukidati jer su ti krediti najjeftiniji, međutim trenutno stanje je takvo da će krediti sa žirantima biti sve manje traženi, a praksa osiguranja kredita kod osiguravajućih kuća će postepeno preovladavati.
„Obzirom da su to zaista rizične odluke, mislim da u svakom slučaju treba očekivati da se jemstvo kao institut u praksi smanjuje, a da će ga zamijeniti ovi novi oblici, ali to je proces, to će trajati još godinama“, naglašava izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.
Ako se najavljena praksa osiguranja kredita ostvari, žiranti neće više biti najtraženije osobe u državi. Polise osiguranja će se kretati u zavisnosti od iznosa kredita i dužine roka otplate.
Na primjer - za kredit od 10.000 KM na deset godina polisa će iznositi oko 300 konvertibilnih maraka. Iako će troškove osiguranja snositi oni koji podižu kredite, lakše će se obezbjediti od gubitka posla, smrti ili trajnog invaliditeta, a žiranti više neće vraćati sredstva koja nisu koristili, a koja su im praznila ionako prazne džepove.
Maja Jokić iz Banjaluke nije ni slutila da će kredit od 10.000 KM za koji je pristala da prijatelju bude žirant, vraćati ona sama. Naime, prije četiri godine iz najbolje namjere pristala je na zahtjev prijatelja da bude jamac za kredit koji mu je bio potreban, i sve se činilo u redu dok nisu počele na njenu adresu da pristižu opomene. Pokušala je kontaktirati tadašnjeg prijatelja ali on je nestao iz Banjaluke. Maja kaže da je naučila svoju lekciju.
„Ja već godinu i po plaćam taj kredit. Od tih deset hiljada ostalo je nekih trinaest rata. Ovo mi je jedna vrlo, vrlo teška lekcija, zbog koje vjerovatno više nikada nikome neću biti žirant. Ja imam sada problem da li ću ja sutra, kad bude meni trebao kredit, moći da ga dignem, zato što smo u tim nekim 'lošim' kategorijama, ili kako to već u bankama oni zovu", kaže Maja.
Preko 300.000 žiranata u Bosni i Hercegovini dijeli Majinu sudbinu, a samo u prošloj godini žiranti su vratili 25 miliona konvertibilnih maraka tuđih dugova. Ovakva praksa banaka da daju kredite skoro svima ako nađu dobre žirante ojadila je mnoge, kažu iz Kancelarije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
„Jako je lako ući u obaveze prema žirantima – unaprijed se daju administrativne zabrane, one se samo aktiviraju. Obično su banke gledale da su žiranti solventni, a ima jako puno slučajeva da glavni dužnici nisu ni bili solventni i da su već imali po deset, dvadeset kredita. Znači, to je bio jedan nelegalan odnos prema žirantima“, navodi pomoćnik ombudsmana Meliha Bakalović.
Kako stanje u ekonomiji reguliše sve, pa tako i tržište kredita, banke u padu potražnje za istima traže nova rješenja. Naime, banke će od sada kredite obezbjeđivati kod osiguravajućih kuća, tako da će kategorija žirant polako odlaziti u zaborav.
„Korisnici ovih kredita bez žiranata, uz polisu osiguranja, pokrivaju troškove polise osiguranja, čija vrijednost zavisi od paketa za kojeg se klijent odluči, a kreće se od dva do tri odsto. Ovi krediti uz polisu osiguranja prije svega ubrzavaju proces odobravanja kredita, te samog korisnika oslobađaju niza birokratskih izazova sa kojima su klijenti ranije bili suočeni, prije svega zbog potrebe da traže žirante i same papirologije koja je pratila cijeli taj proces“, kaže portparol Hypo Alpe Adria Banke AD Banjaluka Nenad Badnjar.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da su banke došle do trenutka kada je potražnja za kreditima skoro na nuli jer niko nije mogao da nađe žiranta, te iz tog razloga mjenjaju praksu.
„Očigledno je tržišna situacija, a tim kažem ekonomska situacija, uslovila potrebu nalaženja modusa koji će odgovarati opštim pravilima kod davanja kredita, a s druge strane omogućiti ljudima kojima to treba da ipak dođu do tog novca, a da ne dođu u nemoguću situaciju da nađu žiranta“, kaže Pavlović.
Niko neće da bude žirant
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH, Jovo Cvjetković, smatra da su se banke morale odlučiti na ovakav korak jer su se građani konačno dozvali pameti.
„Zašto sad banke daju te kredite? Zato što su izlovile sve validne žirante. S druge strane, veliki broj žiranata, potencijalnih žiranata, neće više da to bude. Desilo se ovo što se desilo, da je preko 300.000 ljudi u Bosni i Hercegovini već otplatilo ili plaća tuđi kredit, te onda više niko neće to da bude“, naglašava Cvjetković.
Pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača Meliha Bakalović mišljenja je da su banke same krive zbog izumiranja kategorije žiranata sa tržišta kredita.
„Građani su se educirali i to više nije akt dobre volje, nego su svjesni rizika i apsolutno se više niko ne želi upuštati u te aktivnosti“, smatra Bakalović.
Iz Udruženja banaka BiH smatraju da instituciju žiranta ne treba zakonski ukidati jer su ti krediti najjeftiniji, međutim trenutno stanje je takvo da će krediti sa žirantima biti sve manje traženi, a praksa osiguranja kredita kod osiguravajućih kuća će postepeno preovladavati.
„Obzirom da su to zaista rizične odluke, mislim da u svakom slučaju treba očekivati da se jemstvo kao institut u praksi smanjuje, a da će ga zamijeniti ovi novi oblici, ali to je proces, to će trajati još godinama“, naglašava izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.
Ako se najavljena praksa osiguranja kredita ostvari, žiranti neće više biti najtraženije osobe u državi. Polise osiguranja će se kretati u zavisnosti od iznosa kredita i dužine roka otplate.
Na primjer - za kredit od 10.000 KM na deset godina polisa će iznositi oko 300 konvertibilnih maraka. Iako će troškove osiguranja snositi oni koji podižu kredite, lakše će se obezbjediti od gubitka posla, smrti ili trajnog invaliditeta, a žiranti više neće vraćati sredstva koja nisu koristili, a koja su im praznila ionako prazne džepove.
