Dostupni linkovi

logo-print

Šoja: Zapad drži arapski svijet razjedinjenim


Slobodan Šoja

Slobodan Šoja

Slobodan Šoja, povjesničar i diplomata, nekadašnji bh. ambasador u Egiptu, u intervjuu za RSE iznosi vlastita gledišta o stanju i procesimana Bliskom Istoku. Smatra da je ovo što se događa rezultat svjetske politike. Profesor Šoja smatra da će zemlje Balkana u ovoj bliskoistočnoj krizi ostati po strani, te da će izbjeglice zaobići Bosnu i Hercegovinu.

RSE: Rat na Bliskom Istoku ne jenjava. Što mislite – na što će sve ovo izaći?


Šoja: Zaoštravanje odnosa između velikih sila sve je jače. To se vidi naročito posljednjih desetak, petnaest godina. Mislim da ovaj svijet srlja u neku propast, koja neće biti, naravno, ona propast o kojoj svi govore, neće biti treći svjetski rat, nego se radi samo o jednoj novoj stvari koja se dešava – da se ubijaju zemlje, jedna za drugom i da to donosi klice nekih velikih problema. Islamizam o kome govorimo, ustvari je jedna od posljedica te vrlo loše politike prema Bliskom Istoku i prema planeti uopšte. Međutim, ono što se danas dešava na Bliskom Istoku zaista je tužno zbog toga što jedna zemlja – ja to vrlo često volim da kažem – koja je bila primjer civilizacije, koja je jedna od najdrevnijih civilizacija na svijetu, ona se ustvari ubija. To je ono što mi moramo stalno da govorimo: ubijanje zemlje. Ubija se jedna zemlja koja je bila ponosna, koja je bila bogata – ne zaboravite da nisu imali prema Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci nikakvog duga, samostalno žive. Oni su, takođe, vrlo obrazovani i kulturni ljudi.

RSE: Kome su i zašto onda zasmetali?

Šoja: Dogodilo se ustvari da je njihov glavni problem taj što se oni nalaze na jednom mostu koji ide od Teherana, od Irana, do Rusije. Sirija je ustvari dio tog mosta koji treba da obezbijedi jači upliv, s jedne strane Irana, a s druge strane Rusije, prema Bliskom Istoku. Tu su se oni sukobili sa interesom Zapada. Da me neko pogrešno ne razumije: ja ne želim da govorim niti za jednu niti za drugu stranu, ja samo konstatujem stvari, da tu postoji taj strašan sukob između velikih sila. I ko to plaća? Plaćaju, naravno, žitelji tog dijela svijeta. Plaćaju ga tako što se već decenijama arapski svijet drži razjedinjen. To je svjetska politika, to je jedna svjesna politika, jer treba ljude razdijeliti, podijeliti. Danas imate jednu apsurdnu situaciju da arapski svijet koji se nalazi u jednom strašnom premišljanju – kuda, šta, kako - oni ne mogu nikako da nađu ni minimum vlastitog jedinstva.

RSE: Šta mislite o podršci Putina, odnosno Rusije, Assadovom režimu?

Šoja: Ona je neupitna, još od 1970. godine kad su oni uspjeli da ga sačuvaju, zato što je Assad, budimo realni, čovjek koji Rusiji istovremeno omogućuje uticaj, podjelu plijena, ali i jedan finansijski dobitak, jer Rusi snabdijevaju Assada svim što mu je potrebno, i gasom i oružjem. Prema tome, dok god oni imaju ekonomskog interesa da s Assadom sarađuju, sarađivaće.

RSE: Kako će se sve ovo odraziti na zemlje Balkana?

Šoja: Zemlje Balkana će ostati, srećom, po strani svega ovoga, zbog toga što će ovaj talas izbjeglica ići van Balkana. Balkan ostaje u svojim problemima. Nama ne trebaju svjetski problemi da bismo ih mi pravili. Mi smo majstori da pravimo svoje probleme, bez obzira na to šta svijet misli. Mi smo jedna vrsta močvare koja nikako ne može da se sasuši, da konačno počnemo da se ponašamo normalno i da pustimo da to neko cvijeće raste na tom dijelu koji je zaista predviđen da bude raj, a mi ga svjesno pretvaramo u pakao.

RSE: Što ako Mađarska, odnosno Europska unija, kaže 'NE' izbjeglicama?

Šoja: Oni ne mogu reći NE. Oni će reći DA, ali će oni odrediti kvotu koliko će ući. Zato se te kvote i pominju. Ono što će Evropa uraditi, što bi bilo možda dobro za nauku – oni će uzeti one najbolje, najiskusnije, najpametnije, a sve ostalo što ne vrijedi, vratiće.

RSE: Možemo li očekivati izbjeglice u Bosni i Hercegovini?

Šoja: Ne, sigurno ne. Zaobići će Bosnu i Hercegovinu jer znaju kakva je situacija u Bosni i Hercegovini.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG