Dostupni linkovi

logo-print

Softić: Bez reformi nema oporavka privrede


Guverner Centralne banke BiH Senad Softić u intervjuu za RSE kaže kako je bankarski sektor u BiH stabilan, te da ga propast Bobar banke i Srpske banke ne mogu ugroziti.

RSE: Kako biste u najkraćem u ekonomskom smislu ocijenili 2015 godinu?

Softić: Ovu godinu možemo ocijeniti kao godinu blagog oporavka. Najznačajniji makroekonomski pokazatelji govore da je prisutan rad industrijske proizvodnje oko 3 posto, rast zaposlenosti u prvih devet mjeseci u odnosu na prošlu godinu 1,8 posto, a zabilježen je I blagi rast investicija. Jedino što nam ne ide u prilog je visoki vanjski dug.

RSE: Koliko je BiH zadužena?

Softić: Vanjski dug je 8,4 milijarde, a kad se tome doda i unutrašnji dug zbir je 11, 4 milijarde konvertibilnih maraka.

RSE: Kreditni rejting nam je ostao isti, stabilnost valute takođe, no ekonomski rast nije onoliki kako se predviđalo. Prognoze su bile da će iznositi najmanje 2,5 posto.

Softić: Realan rast je 2,2 posto i ostaće na tom nivou. On je veći u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio jedan posto, zbog poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu. U 2016. godini očekujemo ekonomski rast u rasponu od 2,3 do 3 posto, budući da se vlast obavezala na provođenje reformi.

RSE: Ekonomisti su u nekoliko navrata za RSE govorili o tome da devizne rezerve koje ima CBBIH, pokrivaju domaću valutu sa 107 posto, te da višak deviznih rezervi treba da stavi u funkciju razvoja privrede. Da li je to moguće?
Senad Softić

Senad Softić

Softić: Prvo da terminološki razjasnimo o čemu je riječ, ne radi se o višku nego o rezervama koje održavaju stabilnim Currency board, te služe kao buffer za eventualne šokove na finansijskom tržištu. Taj iznos je trenutno 107 posto deviznih rezervi, a naša obaveza je minimum 105 posto. Dakle, radi se o nekih 2 posto što nam je potrebno da imamo neku sigurnost. S druge strane, po važećoj zakonskoj regulativi mi nismo u mogućnosti da kreditiramo bilo koju instituciju ili preduzeće.

RSE: Ali da imamo te mogućnosti koliko bi to iznosilo u novcu?

Softić: Ukoliko bi se to pretvorilo u novac iznos bi bio manji od 200 miliona konvertibilnih maraka, trenutno oko 170 miliona konvertibilnih maraka, što ne znači da će isti iznos biti i za mjesec dana. To je nedovoljno za razvojne koncepte i namjene. Postoje drugi izvori koji mogu da posluže toj svrsi.

RSE: Generalne ocjene su da BiH ima stabilan bankarski sektor. No, u godini iza nas bilježimo propast dvije banke u RS, šta nam to govori?

Softić: Da, propala je Bobar banka, a u Srpskoj banci je uvedena privremena uprava. Generalno, bankarski sektor jeste stabilan, što potvrđuje i činjenica da je u ovoj godini zabilježio profit od 220 miliona konvertibilnih maraka, što je 48 posto više nego prethodne godine. A što se tiče ove dvije spomenute banke, radi se o malim bankama tako da poteškoće koje imaju u poslovanju ne mogu značajnije ugroziti bankarski sektor u Bosni i Hercegovini.

RSE: Da li su doznake iz inostranstva (ili novac koji rodbina šalje iz uređenijih zemalja) još uvijek jedna od bitnijih stavki bh. ekonomije?

Softić: Jesu. To je vrlo značajna stavka u platnoj bilansi Bosne i Hercegovine. Doznake iz inostranstva su u protekloj godini iznosile 2,3 milijarde konvertibilnih maraka, a tako je i proteklih 10 godina. Kad se to sabere radi se o više od 20 milijardi konvertibilnih maraka što značajno utiče na ekonomiju BiH, kao i na životni standard stanovništva. Bilo bi dobro da ta sredstva pokušamo usmjeriti na investicije i dijasporu učinimo značajnim razvojnim resursom Bosne i Hercegovine.

RSE: Kakva nas godina očekuje?

Softić: Očekujemo da ćemo nastaviti sa trendom oporavka i razvoja. To zavisi od provedbe Reformske agende i svih aktivnosti koje proizilaze iz toga. Očekujemo značajne infrastrukturne projekte, poticaje za mali biznis, veći stepen zapošljavanja i veći razvoj realnog domaćeg proizvoda do 3 posto.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG