Dostupni linkovi

logo-print

Socijaldemokrati za preferencijalno glasanje


Zoran Milanović

Zoran Milanović

I vladajuća Socijaldemokratska partija Hrvatske pridružila se onima koji traže da se već za sljedeće parlamentarne izbore u veljači 2016. godine u izborno zakonodavstvo ugradi preferencijalno glasanje, dakle da se osim za stranačke liste može glasati i za konkretnog kandidata. Oporbeni HDZ se tome protivi, ali vladajuća koalicija lijevog centra ima dovoljno ruku u Saboru da tu izmjenu izglasa.

Nakon što je i predsjednik Ivo Josipović pismeno predložio predsjedniku Sabora Josipu Leki da se angažira na postizanju hitnog konsenzusa oko uvođenja preferencijalnog glasanja, u srijedu navečer se za uvođenje preferencijalnog glasanja založilo i Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Iako se vrh SDP-a tome do sada protivio, bojeći se smanjivanja moći stranačkog vrha u formiranju izbornih lista i odlučivanju o karijerama svojih ljudi, i oni su se očito složili sa argumentima iz Josipovićevog pisma o nezadovoljstvu građana zbog „opravdanog osjećaja isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kada je riječ o izborima.“ Politički analitičar Ivan Rimac pozdravlja njihovu odluku.

„Vrlo je dobro što je SDP kao jedna od većih stranaka prihvatio preferencijsko glasanje. U prvom redu to znači da velike stranke u Hrvatskoj ipak imaju sluha za građane i njihovo mišljenje, i da brinu o tome da naša reprezentativna demokracija ipak ima reprezentativnost, a ne da počiva na sve većoj i većoj apstinenciji građana od političkog odlučivanja.“

On ocjenjuje da će to građani pozdraviti kao dobrodošli korektiv autoritarnom vođenju stranaka, međutim upozorava na neke dvojbe. Postoji nekoliko prijedloga i nema suglasnosti struke – nije jasna visina cenzusa za preferencijsko glasanje, a Rimac bi rado da se izborne jedinice poklapaju sa nekim administrativnim područjima kako bi birači znali tko je „njihov“ zastupnik.

„Bez obzira na sve te nijanse, mislim da je pomak prema preferencijskom glasanju i – naravno – podrška velike stranke koja može osigurati većinu pri izglasavanju takvog novog izbornog zakona vrlo dobra promjena u smjeru veće legitimacije predstavničkog tijela u pogledu reprezentativnosti volje građana.“

I izvršni direktor nevladine udruge GONG Dragan Zelić pozdravlja što je SDP napokon popustio pred pritiscima stručne javnosti, građana, građanskih inicijativa i udruga.

„Međutim, iz redova vladajućih čuje se da će taj model preferencijalnog glasanja biti isti kao na izborima za Europski parlament, što je neprihvatljivo. Neprihvatljivo je da imamo prag od 10 posto unutar liste za preferencijsko glasanje. Ono što mi tražimo i predlažemo je da se taj prag spusti na bar 5 posto i da birač ima tri glasa, a ne jedan kao na izborima za Europski parlament.“

Njihove su primjedbe na tragu zahtjeva za uvođenje preferencijalog glasanja što ga je GONG zajedno sa grupom nezavisnih i lijevih zastupnika nedavno uputio u parlamentarnu proceduru.

Sakupljanje potpisa za referendum o uvođenju preferencijalog glasanja inicirala je klerikalna udruga 'U ime obitelji' koja je postala poznata u javnosti po tome što je inicirala i prikupila potpise za referendum kojim je u hrvatski Ustav unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene. Međutim, u javnosti je mnogo manje poznato da su oni tu ideju 'ukrali' od GONG-a, koji je zagovara već dulje vrijeme. Dragan Zelić kaže kako je to najmanje važno.

„Inicijativa 'U ime obitelji' to je pokrenula negdje pred početak ljeta, međutim o tome se dosta razgovaralo i ranije. GONG je pred dvije godine imao 'Sajam izbornih inovacija' gdje se i o tome raspravljalo. Nije bitno tko je to prvi pokrenuo, već je bitno da su naše političke elite počele na neki način sazrijevati i slušati bilo javnosti.“

Preferencijalno glasanje je u Hrvatskoj već dva puta primijenjeno na izborima za Europski parlament. Osim što glasaju za liste stranaka ili koalicija, birači zaokružuju i ime i prezime konkretnog kandidata. Tako je npr. bivši socijaldemokratski ministar vanjskih poslova, a sada voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za BiH i Kosovo Tonino Picula ušao u Europarlament isključivo zahvaljujući tome što su birači preferencijalno zaokruživali baš njegovo ime, jer ga je predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji je imao posljednju riječ u formiranju izbornih lista, stavio vrlo nisko, pa Picula po rezultatima stranke ne bi mogao ići u Bruxelles. Po općoj ocjeni, preferencijalno glasanje je mehanizam pomoću kojeg se bar malo smanjuje utjecaj partijskih oligarhija

O stavljanju ove teme na dnevni red Sabora raspravljat će se u utorak na sjednici saborskog Predsjedništva.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG