Dostupni linkovi

logo-print

Smjernice o slobodi medija - putokaz ka EU


Ilustracija

Ilustracija

Ovih dana okončane su konsultacije sa predstavnicima medija u BiH i regionu s ciljem da se daju preporuke za razvoj dokumenta “Nacrt smjernica za podršku EU medijskim slobodama i integritetu medija u zemljama proširenja za period 2014.-2020. za Generalnu direkciju za proširenje”. To je po prvi put da EU donosi strategiju za medije zemalja regiona i po mišljenju analitičara jasan pokazatelj da je sloboda izražavanja jedan od najbitnijih uslova za pristupanje Evropskoj uniji.

U konsultacijama oko preporuka za izradu dokumenta aktivno učešće imali su i novinari, urednici, zagovarači medijskih sloboda i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine.

Taj dokument se u BiH posmatra sa posebnom važnošću s obzirom na stanje u medijima, njihovu podijeljenost i problem nezavisnog izvještavanja. I posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH objavljen u oktobru 2013. godine ukazuje na povećan politički i finansijski pritisak na medije, kao i na probleme sa regulacijom i radom javnih RTV servisa.

Očekuje se da bi dokument trebao biti završen polovinom ove godine. Na koji način bi trebala da izgleda podrška, objašnjava portparol Delegacije Evropske unije u BiH Jamila Milović Halilović.

„Svakako da će se nastaviti sa političkom podrškom, u smislu izjava podrške, suradnje sa vlastima i civilnim društvom. Smjernice će pomoći i ciljanom usmjeravanju finansijske pomoći Evropske unije zemljama proširenja za period 2014.-2020. godine. Riječ je o regionalnim fondovima pomoći koji za cilj imaju osigurati veću slobodu medija. Sveukupan iznos sredstava još uvijek nije utvrđen. Evropska unija je najavila da je ostvarivanje slobode medija i slobode izražavanja vrhunski prioritet u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Javni poziv za učešće, uz jasno navedene kriterije, bit će objavljen u dogledno vrijeme. Za očekivati je da će se mediji, medijska udruženja kao i ostali relevantni akteri moći prijaviti po odgovarajućim tematskim područjima, kada je riječ o slobodi medija, odnosno o slobodi izražavanja.“

Evropski regionalni pokret TACSO, tehnička podrška organizacijama civilnog društva, održao je u decembru posljednji krug konsultacija sa predstavnicima bh. medija u vezi sa smjernicama za finansijsku podršku Evropske unije. Komentari su se mogli dostavljati sve do prije nekoliko dana. Rezidentna savjetnica za TACSO kancelariju u BiH Slavica Drašković ističe da se smjernice fokusiraju na tri aspekta razvoja.

„Jedno je to stimulativno okruženje za slobodu izražavanja, i ono se odnosi prije svega na parlament, na institucije, na pravosuđe, a jednim dijelom se odnosi i na javne emitere. Ova tri segmenta su nam važna, zato što je TACSO podrška civilnom društvu“, pojašnjava Drašković.

Transparentnost oko vlasnika

Smjernice će predstavljati ne samo strategiju, nego i putokaz kako zemlje regiona uvoditi u tračnice koje vode ka Evropskoj uniji, a sloboda izražavanja i medijske slobode neki su od ključnih uslova za pristupanje evropskoj porodici, smatra direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić, koji je bio i jedan od učesnika konsultacija.
Boro Kontić

Boro Kontić


„Ovo nije samo pitanje medija. To je pitanje cijelog društva, kako odnosa društva prema medijima, tako i stvaranja javnog mnijenja. Za ulazak u Evropsku uniju, u tim prvim poglavljima koja se moraju ovjeriti, jedna od tačaka koja je vrlo bitna jeste postojanje slobodnih nezavisnih medija, slobode izražavanja. Ukoliko se dešava ono što se najčešće kod nas dešava, onaj politički pritisak na medije, da ljudi koji vode entitete ili državu s prezirom govore o medijima ili javnom mnijenju, čak i onemogućavaju novinare da rade, to su sve stvari koje na direktan način utiču na dužinu našeg čekanja pred evropskim vratima“, kaže Kontić.

Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Dragana Dardić navodi da je ovo po prvi put da su se konsultacije oko strategije podrške medijima izvodile sa širokim krugom, ne samo predstavnika medija, već i sa predstavnicima institucija te nevladinog sektora, što pokazuje opredijeljenost Evropske unije da odlučnije utiče na jačanje medijskih sloboda u zemljama kandidatima. Neke stvari su posebno specifične, kao činjenica da će se morati znati ko je stvarni vlasnik medija, ističe Dardićeva.

„To je nešto na čemu će se i kroz ovu strategiju raditi u budućnosti, kako bi se dobila vrlo jasna transparentna slika ko zapravo drži koje medije, što sada trenutno ne znamo. Druga stvar na kojoj će se raditi jeste poboljšanje rada javnih servisa, kako bi oni konačno bili ono što bi trebali da budu, znači – servisi u službi građana i građanki bilo koje države. Jedno od pitanja se ticalo finansiranja komercijalnih medija, gdje su predstavnici Evropske unije jasno rekli da takvog finansiranja komercijalnih medija u budućnosti neće biti, ali će podržati projekte kroz koje se jača i istraživačko novinarstvo i profesionalna udruženja.“

U toku konsultacija istakle su se neke od ključnih poruka pri izradi strategije podrške EU razvoju medija. Ključno je da se eliminiše politički uticaj na medije, da se zaštite novinari od napada, te ojača pravosudni sistem i omogući adekvatno provođenje zakona.
XS
SM
MD
LG