Upravljanje čvrstim, ali i drugim vrstama otpada, te divlje deponije, još uvijek su veliki problemi sa kojima se lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini suočavaju. Dok su, recimo, u opštini Zenica ovim već odavno ovladali, Mostar i Banja Luka se za plansko upravljanje otpadom još pripremaju. U tome će im svakako pomoći i novi IPA grant u iznosu nešto većem od pet miliona eura, a naročito Mostaru gdje je i odvoz smeća postao politički problem.
Finansijski problemi u dva postojeća komunalna poduzeća - Komosu i Parkovima, nedostatak političke volje da se konačno u djelo provede odluka o zaživljavanju jedinstvenog poduzeća, te finansijski problemi s kojima se suočava i poduzeće Gradska deponija Uborak – doveli su do veoma lošeg komunalnog stanja u Mostaru.
Građani su nadasve nezadovoljni radom komunalnih službi:
Za riješiti nagomilane probleme potrebno je djelovati sistemski. Proširenje deponije, nova oprema, te konkretan plan upravljanja otpadom, nešto je čime se Grad Mostar počeo baviti prije nekoliko mjeseci, otkriva Željka Aničić iz Odjela komunalnih djelatnosti:
„Kroz niz radionica u okviru ovog projekta utvrdiće se trenutno stanje u oblasti prikupljanja i odlaganja svih vrsta otpada, procijeniti potrebe i mogućnosti za smanjenje količine otpada, izraditi model prihvatljivog zbrinjavanja otpada u skladu sa važećim zakonima. U toku je izgradnja reciklažnog centra koji se financira iz sredstava IPA fonda, u vrijednosti oko dva i pol miliona eura. Biće realiziran jedan ili dva projekta za nabavku opreme koja bude potrebna, shodno tome šta plan predvidi.“
Mostaru, ali i Banja Luci, posao bi trebala olakšati pomoć iz evropskih fondova. Vijeće ministara BiH je tako na posljednjoj sjednici utvrdilo Prijedlog sporazuma o IPA grantu Evropske komisije „Drugi projekt upravljanja čvrstim otpadom: Mostar i Banja Luka“, u iznosu nešto većem od pet miliona eura. O namjeni i raspodjeli sredstava govori Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije:
„Riječ je o izgradnji postrojenja za reciklažu Uborak u Mostaru, te sanaciji stare i proširenju postojeće regionalne deponije Ramići u Banja Luci. Iz spomenutog granta, za dio projekta koji se odnosi na Mostar, izdvojeno je 2,34 miliona eura, a za deponiju u Banja Luci 2,85 miliona eura.“
Da se svakako trebamo kretati u pravcu upravljanja otpadom, smatra Miodrag Dakić, direktor Centra za životnu sredinu iz Banja Luke. Upravljanjem otpada bi se lokalne zajednice trebale baviti iz više razloga, objašnjava:
„S jedne strane, to je potencijalni ekološki problem. Mi imamo mnogo situacija u Bosni i Hercegovini gdje divlje deponije prave velike probleme, prave veliku štetu za životnu sredinu i za zdravlje građana. S druge strane, u tom otpadu koji se veoma često neselektivno odlaže ili završava u prirodi, ima velika količina resursa koji se ponovo mogu upotrijebiti. I finansijski i ekološki je opravdanije uzeti te resurse iz otpada nego ponovo ih stvarati iz prirode ili vještačkim putem. S treće strane – to je i potencijalno otvaranje novih radnih mjesta u toj industriji upravljanja čvrstim otpadom.“
No, Dakić se pita koliko mogu pomoći projekti poput ovih u Mostaru ili Banja Luci dugoročno. Jer, ovu oblast treba riješiti i zakonski, što u Bosni i Hercegovini trenutno nije slučaj:
„Prvo, treba znati da Bosna i Hercegovina nema zvaničnu državnu strategiju upravljanja otpadom, koja bi onda trebalo da se spušta i na lokalni nivo, pa da svaka zajednica na lokalnom nivou ima svoju strategiju upravljanja otpadom.“
Ne smijemo zaboraviti da je upravljanje otpadom mnogo obimniji proces od samog prikupljanja i odlaganja otpada, smatra Dakić. Mijenjati svijest građana, stvarati manje otpada, dizajnirati, reciklirati, pa tek onda odlagati na deponije – to je ono što trebamo raditi.
Finansijski problemi u dva postojeća komunalna poduzeća - Komosu i Parkovima, nedostatak političke volje da se konačno u djelo provede odluka o zaživljavanju jedinstvenog poduzeća, te finansijski problemi s kojima se suočava i poduzeće Gradska deponija Uborak – doveli su do veoma lošeg komunalnog stanja u Mostaru.
Građani su nadasve nezadovoljni radom komunalnih službi:
Za riješiti nagomilane probleme potrebno je djelovati sistemski. Proširenje deponije, nova oprema, te konkretan plan upravljanja otpadom, nešto je čime se Grad Mostar počeo baviti prije nekoliko mjeseci, otkriva Željka Aničić iz Odjela komunalnih djelatnosti:
„Kroz niz radionica u okviru ovog projekta utvrdiće se trenutno stanje u oblasti prikupljanja i odlaganja svih vrsta otpada, procijeniti potrebe i mogućnosti za smanjenje količine otpada, izraditi model prihvatljivog zbrinjavanja otpada u skladu sa važećim zakonima. U toku je izgradnja reciklažnog centra koji se financira iz sredstava IPA fonda, u vrijednosti oko dva i pol miliona eura. Biće realiziran jedan ili dva projekta za nabavku opreme koja bude potrebna, shodno tome šta plan predvidi.“
Mostaru, ali i Banja Luci, posao bi trebala olakšati pomoć iz evropskih fondova. Vijeće ministara BiH je tako na posljednjoj sjednici utvrdilo Prijedlog sporazuma o IPA grantu Evropske komisije „Drugi projekt upravljanja čvrstim otpadom: Mostar i Banja Luka“, u iznosu nešto većem od pet miliona eura. O namjeni i raspodjeli sredstava govori Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije:
„Riječ je o izgradnji postrojenja za reciklažu Uborak u Mostaru, te sanaciji stare i proširenju postojeće regionalne deponije Ramići u Banja Luci. Iz spomenutog granta, za dio projekta koji se odnosi na Mostar, izdvojeno je 2,34 miliona eura, a za deponiju u Banja Luci 2,85 miliona eura.“
Da se svakako trebamo kretati u pravcu upravljanja otpadom, smatra Miodrag Dakić, direktor Centra za životnu sredinu iz Banja Luke. Upravljanjem otpada bi se lokalne zajednice trebale baviti iz više razloga, objašnjava:
„S jedne strane, to je potencijalni ekološki problem. Mi imamo mnogo situacija u Bosni i Hercegovini gdje divlje deponije prave velike probleme, prave veliku štetu za životnu sredinu i za zdravlje građana. S druge strane, u tom otpadu koji se veoma često neselektivno odlaže ili završava u prirodi, ima velika količina resursa koji se ponovo mogu upotrijebiti. I finansijski i ekološki je opravdanije uzeti te resurse iz otpada nego ponovo ih stvarati iz prirode ili vještačkim putem. S treće strane – to je i potencijalno otvaranje novih radnih mjesta u toj industriji upravljanja čvrstim otpadom.“
No, Dakić se pita koliko mogu pomoći projekti poput ovih u Mostaru ili Banja Luci dugoročno. Jer, ovu oblast treba riješiti i zakonski, što u Bosni i Hercegovini trenutno nije slučaj:
„Prvo, treba znati da Bosna i Hercegovina nema zvaničnu državnu strategiju upravljanja otpadom, koja bi onda trebalo da se spušta i na lokalni nivo, pa da svaka zajednica na lokalnom nivou ima svoju strategiju upravljanja otpadom.“
Ne smijemo zaboraviti da je upravljanje otpadom mnogo obimniji proces od samog prikupljanja i odlaganja otpada, smatra Dakić. Mijenjati svijest građana, stvarati manje otpada, dizajnirati, reciklirati, pa tek onda odlagati na deponije – to je ono što trebamo raditi.
