Dostupni linkovi

logo-print

Smanjenja plata političarima u BiH: Građanima ni iz džepa ni u džep


Zgrada državnih institucija BiH

Zgrada državnih institucija BiH

Do izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je pola godine, a to vrijeme tamošnji političari itekako koriste kako bi učvrstili svoje pozicije. Da bi dobili glasove puka smislili su da smanje javnu potrošnju, i to na državnom nivou. No to ne ide baš glatko, jer se ne slažu u kojem omjeru bi to trebalo biti. Analitičari ocjenjuju da se radi tek o “bacanju prašine u oči” građanima, jer je državni budžet jedna dvanaestina potrošnje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Podsjećanja radi, u bosanskohercegovačkoj administraciji je tri puta više zaposlenih nego prije rata. Plate u opštinama su nekada bile dva-tri puta manje nego u privredi, a danas su tri do četiri puta veće.

Šest mjeseci uoči izbora, bosanskohercegovački političari su se sjetili kako bi popularnost kod glasača mogli dobiti i tako što će lansirati priču o smanjenju plata svojim izabranicima u državnoj vlasti. Prvi prijedlog u parlamentarnu proceduru je uputio Milorad Živković iz SNSD-a, a nakon njega uslijedila su još četiri. No niti jedan nije naišao na odobravanje. Ovo pitanje, za parlamentarce iz Republike Srpske je zadiranje u entitetske nadležnosti. Poslanica Dodikovog SNSD-a Dušanka Majkić pojašnjava:

„Nijedan zakon koji reguliše pitanje i nadležnost entiteta kao neustavan neće biti prihvaćen od strane poslanika iz RS.“

Osim što nekima i smanjenje plata zadire u nadležnosti entiteta, ima i onih koji bi se cjenjkali. Za SDA poslaničke plate, ako već treba, bi mogle biti smanjene samo za 35 posto.
„Ostaće poslanik, po našem prijedlogu, na plati od 3.000, 3.200“, kaže poslanik Salko Sokolović.

Adis Arapović

Adis Arapović

I dok se čeka da Vijeće ministara BIH uputi prijedlog o smanjenju plata u parlamentarnu proceduru, niko ne govori o tome kako se radi tek o “bacanju prašine u oči” građanima. Naime, plate poslanika u ukupnom budžetu su zastupljenje u promilima. Kako kaže Adis Arapović, iz Centara civilnih inicijativa, one jesu nezaslužene, ali se ne radi o uštedama, već političkoj poruci i simboličnoj gesti:

„Ne zaboravite da je budžet institucija BiH otprilike 900 miliona, a zbir budžeta samo dvaju entiteta preko tri milijarde. U to ne ulaze kantoni ni općine. Od ukupne potrošnje od otprilike 12 milijardi, koliko iznosi ukupna potrošnja u BiH na godišnjem nivou, a to je zbir svih budžeta, državni nivo učestvuje sa manje od milijardu. To nije ni dvanaestina.“

I upravo je u tome problem. Sva zaduženja države kod MMF-a idu na javnu potrošnju entiteta, kantona i opština. Ukupan vanjski i unutrašnji dug Federacije BiH početkom ove godine, primjerice, iznosio je oko 2,8 milijardi eura i samo za godinu dana povećan je za 115 miliona eura. Federalni ministar finansija Ante Krajina o tome kaže:

„Imamo već i zadane obveze po rashodima. I tu imamo poredane prioritete. Nulti prioritet je dug, nakon toga idu isplate za mirovine prema fondu mirovinskoga, nakon toge ratne invalidnine, nakon toga neratne invalidnine, i onda dolaze isplate za plaće.“

Ništa bolja slika nije ni u Republici Srpskoj. U ovom bosanskohercegovačkom entitetu početkom aprila tamošnja Vlada je usvojila zakonska rješenja kojima je budžetskim korisnicima plate uvećala za pet posto, odnosno, šest mjeseci uoči izbora vratila ih na nivo od prije dvije godine. Tamošnja predsjednica Vlade Željka Cvijanović najavila je i da će se razmatrati odluka prema kojoj direktori javnih preduzeća, ustanova, fondova i agencija, treba da se odluče u kojim upravnim i nadzornim odborima ostaju, odnosno koje napuštaju. Praksa je, naime, da partijski kadrovi popunjavaju posljednjih dvadesetak godina ta mjesta.

O tome Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže:

„Postoji jedna zabluda: nije samo problem nepotizma i zapošljavanja partijskih drugova, rodbine, kumova itd. zbog njihovih plata, nego je to mehanizam da se preko njih izvlači mnogo veći novac nego što su njihove plate i honorari. Različitim uplatama, različitim donacijama, tenderima i na mnoge druge načine jednostavno se izvlači novac iz javnih preduzeća i presipa iz budžeta preko javnih preduzeća, ili iz budžeta i javnih preduzeća preko privatnih. Zbog toga su ti partijski ljudi tamo. Nisu oni samo zbog svog ličnog bogaćenja.“

Esad Bajtal

Esad Bajtal

Sociolog Esad Bajtal dodaje:

„Ova zemlja je opljačkana i o tome se radi. Tu pljačku treba konačno istražiti. Vidjeti ko i kako je došao do enormnog bogatstva. Na koji način i kojim oblicima pljačke je ovaj narod srozan, tako da BiH danas ima najmanju kupovnu moć u Evropi i spada u 13 najjadnijih, u ekonomskom smislu standarda zemalja svijeta. Ko je za to odgovoran? Samo politika. Ovi koji nas i dalje zadužuju. Oni rješavaju svoje, a nama nameću nove probleme, nove dugove.“

Podaci govore kako je Bosna i Hercegovina prije rata bila društvo proizvodnje, a danas potrošnje i rasipništva. Pokazatelji su da je u privredi radilo oko 84 posto , a danas radi 30 posto ljudi. U administraciji je tri puta više zaposlenih nego prije rata. Plate u opštinama su nekada bile dva-tri puta manje nego u privredi, a danas tri do četiri puta veće. Ono što posebno zabrinjava je preko 50 posto nezaposlenih, ali i to da jedna četvrtina zaposlenih u Bosni i Hercegovini mjesečno živi od minimalca koji iznosi 185 eura.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG