Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj KAP: Zašto Vlada strahuje od ruske tužbe


 Yuri Moisejev, izvršni direktor KAP-a

Yuri Moisejev, izvršni direktor KAP-a

Vlada Crne Gore je odlučila, a za to dobila i pokriće Skupštine, da raskine partnerstvo sa Centralno-evropskom aluminijumskom kompanijom ruskog oligarha Olega Deripaske koja već nekoliko godina gazduje najvećim crnogorskim preduzećem, podgoričkim Kombinatom aluminijuma.

Građani će, sasvim je izvjesno, morati da otplate 170 miliona eura, koliko sa kamatama vrijede krediti koje je, u ime KAP-a, uz vladine garancije podigao ruski investitor koji sada, povrh svega, prijeti tužbom, što bi moglo da ukazuje da postoji opasnost da bi cijena odlaska Rusa iz Kombinata mogla koštati značajno više.

Uprkos opštem utisku utemeljenom na brojnim argumentima da je ruski investitor u podgoričkom Kombinatu aluminijuma, kršeći privatizacioni ugovor ali i koristeći za dio javnosti neobjašnjivo servilan odnos Vlade, od 2005. do sada iznio značajne sume na račun građana Crne Gore, Rusi sada prijete i tužbom koju će, pred međunarodnim sudovima, pokrenuti protiv Crne Gore.
"U KAP smo investirali skoro 200 miliona eura, modernizovali ga, kompletno ga modernizovali i do januara KAP je počeo da zarađuje a Vlada sada pokušava da nas izbaci.", kaže Aleksandar Kuznjecov.

O tome je preko domaćih medija, gradjane Crne Gore izvjestio predsjednik borda direktora KAP-a, Aleksandar Kuznjecov:

"Kupili smo neprofitabilnu kompaniju koja je uvijek gubila dosta novca. U KAP smo investirali skoro 200 miliona eura, modernizovali ga, kompletno ga modernizovali i do januara KAP je počeo da zarađuje a Vlada sada pokušava da nas izbaci. Ukoliko se ostvari ova najava mi ćemo se boriti pred međunarodnim sudovima."

Privatizaciju KAP-a su od početka pratile žestoke kritike. Isprva zbog samog procesa koji je, pošto je u legitimnom toku dospio u slijepu ulicu, okončan u neposrednom susretu tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i ruskog investitora Olega Deripaske koji je na taj sastanak, upriličen u jednom od podgoričkih kafića, došao privatnim avionom koji je koštao više nego što je država tražila za svoje najvažnije preduzeće.

Kritičari su iznosili ocjene da i odabir partnera nije adekvatan, jer se ne radi o kompaniji visoke korporativne kulture i značajne reputacije, osim što je Deripaskin Rusal koji je učestvovao na tenderu, po obimu bio najveći na svijetu.

Međutim, nakon prodaje KAP-a ta referenca je postala bezvrijedna, jer Kombinat nije kupio Rusal, već je prodat offshore kompaniji Salamon Enterprises za koju se tvrdi da pripada vlasniku Rusala, ali je njena vlasnička struktura do danas ostala tajna, pa se sumnja da su njeni suvlasnici i pojedini moćnici iz Crne Gore koji, zajedno sa ruskim tajkunom, isisavaju novac gradjana.

Kombinat aluminijuma je u međuvremenu bačen na koljena. Zatvoreni su svi njegovi pogoni osim elektrolize, a ne koristi se ni domaća ruda boksita, već se glinica uvozi. Iz takozvanog repro-lanca, praktično su izbačeni i Željeznica i Luka Bar, jer Rusi transport usmjeravaju na hrvatsku Luku Ploče.

Ima li uslova za tužbu

Nakon godina trošenja struje sa popustom, izbjegavanja obaveza, pa i utaje poreza, Rusi su KAP doveli na ivicu opstanka. Preduzeće je opterećeno dugovima od 350 miliona eura, a građani će morati da vraćaju 170 miliona, jer investitor ne otplaćuje kredite koje je podigao u ime KAP-a, a za koje je garantovala Vlada.

Branko Vujović, bivši ministar ekonomije, koji je bio i neposredni učesnik sklapanja, takozvanog Ugovora o poravnanju 2009., kada su garancije date, za naš radio odgovara na pitanje - da li prijetnje Rusa međunarodnim sudom imaju utemeljenje i kakvi su im izgledi u budućem procesu koji bi eventualno pokrenuli:

"Koliko sam upoznat, u tom ugovoru između ostalih klauzula je i jedna Vječeslav Kirilov, Igor Lukšić Branko Vujović potpisuju memorandum o reorganizaciji u KAP-u, 2009.

Vječeslav Kirilov, Igor Lukšić Branko Vujović potpisuju memorandum o reorganizaciji u KAP-u, 2009.

klauzula koja se tiče ovlašćenja Vladi da preuzme akcije za slučaj da tri mjesečne fakture Elektroprivredi ne budu isplaćene. To je jedan uslov, a taj uslov se stekao. Koliko znam, Ministarstvo je pokrenulo proceduru u skladu sa tim ugovorom u smislu preuzimanja kacija upravo glede te činjenice. Tako da ja ne vidim da tu ima nekog razloga ili mogućnosti da većinski vlasnik ospori to pravo državi Crnoj Gori jer je tako ugovorom definisano. Da li će oni sada izimiriti obaveze prema Elektroprivredi pa da taj uslov više ne bude u igri, to ja ne znam."

Što se tiče prijetnji tužbom, radi se o već viđenom scenariju, kaže advokat Veselin Radulović.

"Investitor zaprijeti arbitražom, a naša Vlada se prestraši pa pristaje na poravnanja koja su obavezno na račun poreskih obveznika, odnosno, građana Crne Gore. Sumnjam da su Rusi, sadašnji vlasnici KAP-a, toliko naivni da

Opozicija, koja u parlamentu nije aminovala vladinu odluku da preuzme dugove je tražila da cijelli aranžman ispita Tužilaštvo.

pričaju nešto za šta nemaju argumentaciju. Ono što se nameće kao zaključak jeste da oni stvarno imaju nešto da ucjenjuju Vladu, a nije teško ni zaključiti šta je to. Ovi koji su sa njima pregovarali i zaključivali ugovore vjerovatno imaju neke obaveze prema njima i vjerovatno su za te obaveze primili nešto prije ili poslije potpisivanja ugovora. To je nešto što mi ne znamo i vjerovatno je to glavni adut ovog strateškog partnera", ocjenujuje Radulović.

Opozicija, koja u parlamentu nije aminovala vladinu odluku da preuzme dugove je tražila da cijelli aranžman ispita Tužilaštvo koje bi, po njihovoj ocjeni, ustanovila da se radi o "prljavom aranžmanu" sa kompanijom iza koje je ruska mafija, odnosno, izvjesna braća: Mihail i Lev Černoj.

Predsjednik opozicione Nove srpske demokratije Andrija Mandić je, ne pristajući na argumentaciju vlasti da su garancije date zbog značaja KAP-a na domaću ekonomiju, iznio tezu u kojoj bi se moglo tražiti objašnjenje - zašto Vlada ne prijeti tužbom, već od nje strahuje:

"Mislim da je značajno da građani Crne Gore znaju da su te obaveze preuzete ne zbog toga nego zbog jednog lošeg ugovora koji je potpisan 2005. godine. Isto se gubio spor pred sudom u Frankfurtu i vi ste bili prisiljeni da preuzimate te obaveze a mi, ako želimo da raskinemo ovaj ugovor, možemo jednostavno da ga raskinemo ako dokažemo korupciju koja je postojala 2005. godine. Svaki ugovor potpisan korupcijom je ništavan", zaključio je Mandić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG