Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj novinarke Lukić: Sramoćenje izbaciti iz Kaznenog zakona


Slavica Lukić

Slavica Lukić

Zbog toga što je jednu privatnu kliniku proglasila nestabilnom, a sudac je zaključio da je to sramoćenje, jer ta tema nije od javnog interesa, zagrebačka novinarka Slavica Lukić proglašena je nepravomoćnom presudom krivom i mora platiti 3.500 eura kazne.

Protiv presude ustalo je Hrvatsko novinarsko društvo, ali i Ministarstvo kulture, nadležno za medije.

„Ostvarile su se najcrnje slutnje nas novinara, koji smo se bojali da će uvođenje sramoćenja kao delikta postati način odmazde prema novinarima koji pokušavaju propitivati sumnjiva poslovanja i čačkati po sumnjivim biografijama“, kaže za naš radio novinarka „Jutarnjeg lista“ Slavica Lukić.

Ona je zbog teksta u kojem je poslovanje jedne privatne klinike nazvala nestabilnim, iako dobiva silne novce od Ministarstva zdravlja - dakle zbog jedne istinite tvrdnje - proglašena krivom za sramoćenje i dosuđena joj je kazna od 3.500 eura. „Ova je presuda zastrašujuća“, upozorava kolegica Lukić.

„Ona zapravo pokazuje da na jednom tekstu možete biti financijski potpuno uništeni. I nije problem samo u kaznenom postupku, nego – nakon što izgubite kazneni postupak – tužitelj vas tek tada može goniti u parničnom postupku i tek tada u tom postupku potpuno vas financijski zatući. Dakle, mislim da je ovo kazneno djelo strahovito opasno za slobodu govora i za novinarstvo i da ga svakako treba izbaciti van iz Kaznenog zakona", naglašava Lukić.

Ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić odmah je reagirala vrlo dobro sročenim priopćenjem u kojem je zatražila hitnu izmjenu zakona koji dopušta ovakav progon novinara. Ona inzistira da se takve stvari rješavaju većom javnom odgovornošću medija i – pogotovo – njihovih vlasnika, i mehanizmom objavljivanja ispravka i odgovora.

"Od eventualne senzacionalističke objave nebitnih informacija mogu profitirati jedino vlasnici medija, dok novinarke i novinari od toga samo gube. Prema tome, ne mogu biti niti odgovorni za to“, stoji u priopćenju ministrice Zlatar-Violić.

Međutim, Vlada kaže da će čekati da vidi razvoj sudske prakse. „Ne želim biti zamorac u tom eksperimentu“, odgovara kolegica Lukić.

„Jer, ovo iskustvo je pokazalo da mnogi od nas ovu sudsku praksu neće preživjeti u novinarstvu. A poruke koje će biti poslane na primjerima nas nekolicine zastrašit će mnoge druge. Dakle, možda bi bilo dobro zaustaviti to prije nego što se sudska praksa razmaše", konstatira Lukić.

Odvjetnica Vesna Alaburić, koja zastupa kolegicu Lukić, kaže kako će u žalbi upozoriti da se radilo o vrijednosnom sudu, kojeg se ne smije kažnjavati i – drugo – da je sudac kaznio novinarku tvrdeći da se ne radi o temi od javnog interesa!

„Upravo suprotno“, tvrdi odvjetnica Alaburić, podsjećajući da se radi o klinici koja je u nekoliko godina dobila od države pola milijarde kuna i koja je bila u monopolnoj poziciji u Hrvatskoj za obavljanje posebnih postoperativnih onkoloških pretraga.

„Imaju li novinari pravo istraživati zašto su određeni poslovi dobiveni bez natječaja, zašto nitko o tome ništa nije znao do trenutka dok novinari nisu počeli pisati, zašto se jedna skupa dijagnostika razvijala isključivo u sklopu te privatne zdravstvene institucije? Evo, sud je na žalost procijenio da se ne radi o temi od javnog interesa. Ja se iskreno nadam da će viši sud u temi o kojoj je pisala Slavica Lukić pronaći itekako važan javni interes!“, kaže odvjetnica.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka najavljuje da novinarska organizacija neće stati dok sramotna inkriminacija sramoćenja ne bude izbrisana iz Kaznenog zakona, jer slučaj kolegice Lukić nije usamljen.

„Mora čim prije iz zakona! Evo - imamo podatke da su već 42 postupka pred sudovima, 33 u Zagrebu i po 4 – 5 u Osijeku i Rijeci", navodi Duka.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG