Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj 'Sejdić-Finci': Ustavni amandmani u političkoj oblandi


Ilustracija

Ilustracija

Krajem juna u Briselu bosanskohercegovački politički lideri su se obavezali da će do 31. augusta uputiti u parlamentarnu proceduru prijedloge amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine koji se odnose na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”. Ovaj rok se nalazi u Mapi puta koju je ponudila Evropska unija.

Dervo Sejdić, podnosilac aplikacije pred Evropskim sudom za ljudska prava, kaže za naš radio kako ne vjeruje da će se nešto bitnije promijeniti i kada stranke upute prijedloge ustavnih promjena.

„Mislim da, oslanjajući se na domaće političke elite, će vrlo teško to ići. Oni će to koristiti kao što već tri godine koriste za svoje svakodnevne političke konforontacije, odnosno pridobivanje etničkog kontigenta ili povećanje broja glasača u tom pravcu“, navodi Dervo Sejdić.

Tri godine je prošlo otkako je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio Bosni i Hercegovini da obezbijedi manjinama kandidovanje za člana bh. Predsjedništva i učešće u radu Doma naroda državnog parlamenta.

Ono što je bila obaveza države, nije učinjeno. Nikakav rezultat nije postiglo ni Vijeće ministara, niti parlamentarna komisija, oformljena isključivo za provedbu presude.

A onda su, da stvar bude još gora, cijeli slučaj preuzeli bh. politički lideri. Njihove izjave na datu temu govorile su kako su im stavovi dijametralno suprotni, te da od implementacije nema ništa.

„Predlažemo indirektni izbor jer na taj način možemo osigurati i etnički legitimitet“, rekao je predsjednik SDA Sulejman Tihić.

„Oko članova Predsjedništva mi smo išlii sa indirektnim izborom koji je prepoznat kao jedino rješenje koje eliminira mogućnost da jedan narod drugom bira svoga člana u Predsjedništvu“, naveo je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

„Ono što mi u RS možemo da prihvatimo, to je da se riječ Srbin promijeni sa riječju jedan, a da ostane neposredan izbor člana Predsjedništva iz RS“, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

Odstupanje od dejtonskog modela

Kako u Bosni i Hercegovina politika u svemu vodi glavnu riječ, a struka se ne pita ništa, tako je i u ovom slučaju.

U provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava zanemaruju se stavovi pravnih stručnjaka. Jedan od njih, Kasim Trnka, ocjenjuje kako stranački prijedlozi amandmana su ništa drugo do ostvarenje političkih ciljeva uprkos što presuda zahtijeva nešto sasvim drugo.

Kasim Trnka

Kasim Trnka

„Presuda Sejdić - Finci ustvari traži da se počne odstupati od dejtonskog modela, da se ovaj ekskulzivitet konstitutivnih naroda umanjuje“, kaže Kasim Trnka.

„Presuda Sejdić - Finci je u ovom trenutku najmanje bitna za te političke lidere, ali je bitna da to bude povod da oni mogu sprovesti te svoje planove", ocjenjuje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

Međunarodne institucije su, kada je riječ o presudi Evropskog suda za ljudska prava, u više navrata bile blagonaklone prema Bosni i Hercegovini. No, određene prijetnje stižu iz Vijeća Evrope koje najavljuje da 2014. neće priznati izbore ukoliko se presuda ne provede.

„Želim vjerovati zaista da su svi sudionici u ovom procesu svjesni ovog problema i svega onoga šta mogu biti daljne posljedice po zemlju i da će mi u ovim danima koji su pred nama ove prijedloge približiti i dovesti do toga da se ispoštuju datumi koji su dati u Mapi puta“, navodi Ismeta Dervoz, predstavnica bh. delegacije u Vijeću Evrope.

Istovremeno, Evropska unija poručuje da očekuje konkretne rezultate u realizaciji Mape puta ukoliko BiH želi napredovati na putu ka Uniji.

No, domaći analitičari, kako ističu, su zabrinuti indolentnošću međunarodne zajednice i njenom prepuštanju cijelog slučaja “nesposobnim bh. političarima”.

„Predstavnici međunarodne zajednice nemaju jedinstven stav kada je u pitanju BiH. Postavlja se pitanje šta bismo mi to izgubili ako ne bismo bili dalje članovi Vijeća Evrope - jer političarima Vijeće Evrope služi samo da mogu ići u Strazbur a ništa konkretno da urade u ovoj državi“, ocjenjuje Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.

„Konfuzija i nemoć koja se dešava, koja konstantno egzistira na unutrašnjem bh. planu, djelimično je determinirana i konfuzijom koja postoji u tzv. međunarodnoj zajednici. Jer onaj ko imalo poznaje situaciju tamo zna da čak ni unutar EU ne postoji jednoglasje, a kad posmatramo geostrateški koncept malo šire, dakle uključujući Ameriku, Rusiju i ostale moćne svjetske sile, onda ćemo doći do puno indikatora koji potvrđuju da tzv. međunarodna zajednica već dugo godina ne zna šta sa Bosnom i Hercegovinom“, smatra analitičar Ibrahim Prohić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG