Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj 'Ljubljanska banka': Presuda dobra vijest za štediše


Foto: 6yka.com

Foto: 6yka.com

Zagrebački sud je prvostupanjski presudio da Ljubljanska banka i njena sljednica Nova Ljubljanska banka moraju dvjema hrvatskim bankama isplatiti 27 milijuna eura takozvane „prenesene štednje“. To je štednja štediša kod zagrebačke filijale Ljubljanske banke koje je početkom devedesetih Ljubljanska banka odbila isplatiti, a dio te štednje preuzele su hrvatske banke.

Olakšanje za hrvatske porezne obveznike i ohrabrenje za sve neisplaćene štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, jer je još jednom naglašeno da tu štednju trebaju ljudima vratiti Ljubljanska banka i njen sljednik Nova ljubljanska banka, a ne da se taj problem gura pod tepih sukcesije – tako je u Hrvatskoj dočekana prvostupanjska presuda po kojoj te dvije slovenske banke moraju hrvatskoj državi preko dviju hrvatskih banaka isplatiti 27 milijuna eura stare štednje, što se zajedno s kamatama penje na 50 milijuna eura.

„Ona najviše ima značaj za porezne obveznike Republike Hrvatske. Da ove dvije banke nisu dobile taj spor, i da neće dobiti i druge sporove koje će voditi, to znači da će taj novac morati platiti hrvatski porezni obveznici. A na neki način ona je dobra i za sve one štediše koji svoju štednju nisu prenijeli u hrvatske banke, jer ponovno osnažuje i verificira stav da je novac koji je bio na štednji kod Ljubljanske banke dužna platiti – Ljubljanska banka!“, kaže za RSE odvjetnik Milivoje Žugić, koji pred Europskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu zastupa više hrvatskih štediša.

Podsjetimo, Slovenija je nakon raspada Jugoslavije jednim pravnim manevrom - donošenjem Ustavnog zakona srpnja 1994. godine – blokirala mogućnost štedišama iz drugih novonastalih država da dignu svoju štednju, i uputila ih da se namire u sukcesijskom postupku bivše SFRJ.

U obrazloženju ove presude, zagrebački sud izričito odbacuje kao neosnovan taj slovenski stav da se štediše moraju namiriti preko sukcesije, i naglašava da je ovdje riječ o privatno-pravnom odnosu između banke i njezinog klijenta.

O kojem se ovdje novcu radi? Kada je početkom devedesetih Slovenija naredila obustavu isplata štedišama ljubljanske banke u filijalama u Zagrebu i Sarajevu, Hrvatska je naložila svojim bankama da umjesto Ljubljanske banke izvrše isplatu onim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke koji to žele, računajući da će to jednom naplatiti od Slovenije. Tu se radi oko 280 milijuna eura.

Erjavec: Presuda suprotna slovenskom pravu

Međutim, Slovenija je kao uvjet da digne svoju blokadu hrvatskom ulasku u Europsku uniju tražila da se Hrvatska odrekne tog novca i da obustavi sve sudske postupke.

Potpisan je i memorandum koji sve te postupke zamrzava na godinu dana, ali hrvatski sudovi kažu da je za njih zakon jači od memoranduma koji je politički dogovor, a ne međunarodni sporazum, jer ga nisu ratificirali parlamenti. Milivoje Žugić o političarima koji su to potpisali kaže:

„E sad, onaj tko bi bio jako ciničan, mogao bi izvoditi ovakve zaključke - svjedoci smo da političari ne znaju baš jako ekonomiju, baš ne znaju jako ni ovo ni ono… A sada vidimo da ne znaju baš mnogo ni o pravu.“

Slovenska strana tvrdi da je ova presuda, ako i postane pravomoćna, neće obvezivati.

„Sudske presude koje su suprotne pravnom poretku Republike Slovenije su bespredmetne i neizvršive. Tvrdim da je ova presuda hrvatskog suda u suprotnosti sa pravnim poretkom Republike Slovenije“, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je, govoreći o slovenskom nezadovoljstvu ovom presudom, još jednom potvrdila onu staru – da je vrag u nijansi.

„Hrvatska u potpunosti poštuje potpisani memorandum sa Slovenijom, uključujući i jednu od četiri točke tog memoranduma koja kaže da je – da bi došlo do zastoja u sudskim postupcima – potrebno da obje strane zatraže taj zastoj. Hrvatska strana u postupku je zatražila taj zastoj, a kada bi slovenska strana, dakle Ljubljanska banka i Nova ljubljanska banka također zatražila zastoj, postupak bi se momentalno prekinuo.“

Dakle, iako jučerašnja presuda nije pravomoćna, dapače slovenska strana kaže kako ona njih neće ni obavezivati, dodan je još jedan uteg u prilog tezi da Ljubljanska banka i njezina sljednica jednom ipak moraju vratiti ušteđevine građanima Hrvatske i BiH. A osim toga – pokazalo se da se ucjenjivanje neke zemlje na njezinom putu prema Europskoj uniji ipak ne isplati, pogotovo ako političari misle da su pametniji od pravnika.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG