Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj Bijele knjige: Policija i tužilaštvo u neskladu


Ranka Čarapić, Foto: Savo Prelević

Ranka Čarapić, Foto: Savo Prelević

Prilikom posljednjeg javnog nastupa vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarpić, iskrsao je novi detalj kada je saopštila da do prije dva mjeseca nije znala za postojanje Bijele knjige organizovanog kriminala u Crnoj Gori koju je policija izradila prije četiri godine, a čiji su djelovi bili dostupni i javnosti. Postavlja se pitanje šta ovo govori o saradnji tužilaštva i policije i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i kakve su posljedice.

Gostujući u emisiji “Živa istina” na Atlas televiziji vrhovna državna tužiteljka je rekla da je prije manje od dva mjeseca policija dostavila tužilaštvu Bijelu knjigu organizovanog kriminala u Crnoj Gori koju je policija izradila 2008. godine, a u kojoj su popisane kriminalne grupe koje djeluju u crnogorskim gradovima. Čarapić je ocjenila da takva situacija nije normalna.

"Ne vjerujem da je prošlo više od dva mjeseca od kada je nama ta knjiga dostavljena. Nijesmo je tražili nego su nam je poslali jer nijesmo znali za nju. Naravno da to nije normalno jer mislim da treba da postoji ta razmjena takvih informacija, ali mi smo tek sada dobili taj popis kriminalnih grupa sa njihovim personalnim sastavom tako da sada imamo informaciju ko čini te kriminalne grupe", kazala je ona.

Iznenađenje je predstavljala upravo iznesena tvrdnja da tužilaštvo nije znalo za Bijelu knjigu jer se radi o policijskom dokumentu koji je prije nekoliko godina bio predmet rasprave u Skupštini Crne Gore, a čiji su djelovi na nepoznat način stigli i do medija, oko čega je podignuta poprilična prašina, te se istraživalo odakle su procurili podaci u javnost.

Komentarišući izjavu Ranke Čarapić dio sagovornika ocjenjuje zapanjujućim da je vrhovna državna tužiteljka poslije toliko godina dobila Bijelu knjigu.

Boris Marić, član pregovaračkog tima za poglavlje 23. kaže da to govori između ostalog o odnosu institucija koje treba da vode borbu protiv organizovanog kriminala.

"To nama građanima govori vrlo loše o odnosu između istražnih organa, konkretno između tužilaštva i policije, a posebno loše govori o tužilaštvu koje je i po starom i po novom zakonu koordiniralo istražnim radnjama ili izviđajem kako to sada ovaj zakon prepoznaje. Mi građani znamo da je tužilaštvo bilo u obavezi i po Ustavu i po zakonu da reaguje na sve ono što mogu biti indicije da je počinjeno neko krivično djelo, da postoje neka ponašanja koja su u zoni postojanja kriminala i u zoni krivične odgovornosti. Ovo je prosto rečeno zapanjujuće", ističe Marić.

Ogoljeno nepostojanje volje za borbu protiv kriminala

Ovo je jedan od najdrastičnijih primjera koji govore da ne postoji politička volja za borbu protiv kriminala u Crnoj Gori, kaže član odbora za bezbjednost Velizar Kaluđerović, koji navodi da to nije prvi put da vrhovna državna tužiteljka saopštava da nije upoznata sa opšte poznatim informacijama.
Velizar Kaluđerović

Velizar Kaluđerović


"I to je najdrastičnije ogoljeno upravo na sjednicama Odbora za bezbjednost i odbranu i to posebno na onim zatvorenim sjednicama sa kojih ne možemo da saopštavamo detalje ali ću ja saopštiti jedan – prije dvije ili godinu dana, upravo gospođa Čarapić je saopštila da je na sjednici odbora prvi put čula detalje u vezi sa slučajem Šarić! To su skandalozno teške stvari koje teško optužuju odgovorne funkcionere i u policiji i u državnom tužilaštvu. To nije demantovano i to samo dodatno potvrđuje koliko su veliki problem u nesinhronizovanom djelovanju institucija koje su nadležne za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala", naglašava Kaluđerović.

Takođe član odbora za bezbjednost Obrad Mišo Stanišić ocjenjuje da od saradnje policije i tužilaštva zavisi efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala

"Saradnja policije, tužilaštva, sudova i svih institucija koje se bave borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala bude bolja i efikasnija u tome će i rezultati te borbe biti bolji. Na tome je Obor za bezbjednost insistirao i ukazivao je donoseći zaključke na svojoj sjednici kada se raspravljalo o slučaju Balkanski ratnik, gdje je utvrđeno da saradnja nije bila dovoljna i da je treba pojačati. Analizirali smo sve to nakon godinu i vidjeli da tu saradnju treba i dalje pojačati".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG