Dostupni linkovi

logo-print

Slovenija tuži Hrvatsku za 360 milijuna eura


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Hrvatske vlasti čekaju da Europski sud za ljudska prava prihvati ili odbaci slovensku tužbu protiv Hrvatske tešku 360 milijuna eura. Slovenska strana tvrdi da su hrvatske vlasti pritiscima na pravosuđe onemogućile da Ljubljanska banka naplati svoje kredite tvrtkama iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Odvjetnik koji je pred tim sudom zastupao hrvatske štediše u postupku zbog „stare štednje“ tvrdi da slovenski argumenti ne stoje, ali da njihov cilj i nije presuda, nego požuriti sukcesiju.

Ne zna se kada će Europski sud za ljudska prava objaviti - je li dopuštena tužba Slovenije protiv Hrvatske da su hrvatske vlasti političkim pritiscima sprječavale Ljubljansku banku da od više hrvatskih tvrtki naplati kredite. U tužbi se traži da Hrvatska isplati taj novac koji s kamatama iznosi 360 milijuna eura.

Slovenski premijer Miro Cerar najavio je da će Slovenija podnijeti tužbu neposredno nakon što je Europski sud za ljudska prava pred više od dvije godine presudio da Slovenija mora isplatiti štednju štedišama Ljubljanske banke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je Slovenija godinama odbijala napraviti i donijela posebni zakon kojim se njihova potraživanja prebacuju u sukcesiju. „Slovenija uredno isplaćuje novac,“ kaže za Radio Slobodna Europa zastupnik brojnih štediša Ljubljanske banke Milivoje Žugić.

„Ide dobro. 'Ajmo reć', ide dobro. Čak i danas su došli nekakvi novci.“

Prema slovenskim medijima, Hrvatsku se tuži jer je navodno odugovlačila sudske postupke u kojima je Ljubljanska banka pokušavala naplatiti dugove, da su mnogi dužnici završili u stečaju, da je sprječavala ovrhe, da je dopuštala da se Ljubljansku banku tuži, a da nije dopuštala da ona tuži hrvatske tvrtke itd. Žugić tvrdi da slovenske optužbe nisu točne i podsjeća da su hrvatski sudovi spori i bez namjernog odugovlačenja, da svaki dan mediji prikazuju stotine ogorčenih radnika koji zbog stečajeva ne mogu naplatiti svoja potraživanja, da je jedina uspješna ovrha u Hrvatskoj na štetu Ljubljanske banke trajala 12 godina, a druga traje već desetu godinu. Evo kako on opisuje slovensku poziciju.

„Ja vidim stranu gdje su naši sporovi koje smo mi kao Ljubljanska banka pokrenuli - kao tužitelji gdje tražimo određeni novac – dugo trajali, a ne vidim drugu stranu gdje se prema nama tražio neki novac, i gdje je ta ista država kojoj mi prigovaramo dozvolila da pravosuđe to tako neefikasno rješava. To što Slovenija tvrdi – ne stoji.“

Žugić, koji je u ovoj problematici gotovo dvije decenije, misli da Slovenija s ovom tužbom nema neki pravosudni cilj, već da samo želi ubrzati sukcesijski proces.

„Slovenija zaista nema cilj da se Hrvatska utvrdi kršiteljem nekih normi Europske konvencije o ljudskim pravima, jer za to nema osnova. Ali ovo jest neka požurnica. Dajte da se to riješi, to je razumno riješiti. Ako nešto ima smisla rješavati među ovim državama, to je likvidirati sukcesijska pitanja, riješiti ono što je moje, moje je, ono što je vaše je i – doviđenja!“

Naime, temeljem ugovora o sukcesiji države sljednice SFRJ podijelile su zgrade veleposlanstava i zajedničko zlato, ali je jako velik broj drugih pitanja ostao neriješen, kaže Žugić. Njegova je procjena primjerice da je Sloveniji priznato pravo vlasništva na svega 1 posto od nekadašnjih 1000 slovenskih odmarališta na Jadranu, a to je samo malen dio cijele priče.

Slovenski ministar pravosuđa Goran Klemenčič očekuje da će se Europski sud proglasiti nadležnim i da bi postupak mogao biti završen za dvije godine. On, međutim, vjeruje da će tužba dovesti do dogovora Hrvatske i Slovenije, gdje bi Europski sud nastupio kao medijator. Dok se sud ne očituje o tome je li tužba dopuštena, hrvatske vlasti se neće očitovati.

Kada je Ljubljanska banka 2007. godine po prvi puta tužila Hrvatsku jer je navodno spriječila ovrhu nad imovinom Tvornice šećera Osijek zbog duga od šezdesetak milijuna eura, Europski sud za ljudska prava je osam godina kasnije tu tužbu odbacio kao nedopuštenu. Sud je u obrazloženju odluke naveo kako po njegovom poslovniku o radu vladina tijela ili javna poduzeća u državnom vlasništvu nemaju pravo podnositi individualne tužbe pred tim sudom, a da je u vrijeme na koje se odnosi tužba Ljubljanska banka bila u vlasništvu slovenske države.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG