Dostupni linkovi

logo-print

Slovenija postavlja ogradu na granici


Dobova, Slovenija 11. novembar

Dobova, Slovenija 11. novembar

Slovenija u očekivanju novog vala izbjeglica kreće sa postavljanjem ograde na granici prema Hrvatskoj, najavio je slovenski premijer Miro Cerar. Vlakovi sa izbjeglicama iz Hrvatske i dalje će slobodno ulaziti. Hrvatski građani mogu biti mirni, jer je Vlada spremna reagirati na svaku situaciju, poručuju iz hrvatske Vlade na najavu podizanja ograda.

Trideset tisuća izbjeglica približava se Sloveniji,a kako stižu informacije da će Austrija i Njemačka smanjiti „dopušteni“ ulazak izbjeglica na 6.000, kako bi se izbjeglo humanitarnu katastrofu, Slovenija će na određene dijelove granice postaviti tehničke zapreke, odnosno ogradu, najavio je slovenski premijer Miro Cerar na izvanrednoj konferenciji za novinare u utorak u Ljubljani.

„Radi se o standardnim mjerama za koje su naša vojska, policija i logistika osposobljene - postavljanje tehničkih sredstavana određenim dijelovima granice kako bi se mogući raspršeni ulazak migranata usmjeravao na službene granične prijelaze prema Sloveniji", pojasnio je Cerar.

On je naglasio da zbog sigurnosnih razloga ne može reći gdje će zapreke biti postavljene, niti u kojoj duljini. Slovenski mediji navode kako je slovenska Vlada od Mađarske kupila 125 kilometara žice.

Postavljanje zapreka ne znači zatvaranje granice prema Hrvatskoj, naglasio je slovenski premijer – vlakovi sa izbjeglicama iz smjera Hrvatske i dalje će moći ulaziti u Sloveniju, ali Slovenija je najmanja zemlja na tzv. „balkanskoj ruti“ i ima ograničene kapacitete za prihvat migranata.

„Na dan ćemo primati onoliko migranata koliko možemo kratko zbrinuti i pustiti da krenu dalje svojim putem prema Austriji i možebitno Njemačkoj. Ako se nekog dana u Sloveniji zadrži i veći broj migranata, bitno je to da je omogućen protok, jer Slovenija ima ograničene kapacitete za prihvat migranata u kojima se u jednom danu može pobrinuti za njih", naveo je premijer.

Cerar je kazao kako je o postavljanju ograde na granici razgovarao s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem.

„Složili smo se da bi postavljanje tehničkih zapreka, odnosno ograda trebalo biti poruka široj javnost i drugim državama da se sa šengenskom granicom misli ozbiljno. Kolega Milanović kazao je kako će uzeti u obzir sve te moje informacije, i tu je razgovor završen. Nije bilo nikakvih spornih pitanja – obojica razumijemo situaciju", konstatirao je Cerar.

Domino efekt

Smirujućim priopćenjem o razgovoru premijera Cerara i Milanovića oglasila se i hrvatska Vlada. „Predsjednici vlada dogovorili su nastavak suradnje dviju država na prihvatu i protoku migranata i izbjeglica. Vlada Republike Hrvatske poduzet će sve potrebne mjere da zaštiti hrvatske državne interese. Građani Republike Hrvatske mogu biti mirni jer je Vlada spremna reagirati na svaku situaciju", priopćeno je.

Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar kazala je kako očekuje pojačani angažman Austrije i Njemačke kako bi se došlo do zajedničkih mjera u zaštiti šengenske granice.

„A te bi mjere u sljedećoj fazi prouzročile domino efekt, kako bi se Hrvatska na taj način počela ponašati prema Srbiji, Srbija prema Makedoniji i tako dalje, kako bi došli do izvora i dugoročnog rješenja problema, koji je u Grčkoj, i da se na cijeloj trasi od Grčke prema gore problem počne konstruktivno rješavati", prokomentirala je slovenska ministrica

„Hrvatska sebe razumije isključivo kao tranzitnu zemlju", kazala je u utorak na temu slovenskog postavljanja ograde hrvatski ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

„Ono što je nama moguće je primiti u Hrvatsku kao u tranzitnu zemlju onoliko ljudi koliko može izaći dalje prema Zapadu", navela je Pusić.

U razgovoru na televiziji N1, ona je odgovorila i na novinarsko pitanje - u slučaju da Slovenija u potpunosti zatvori granicu, hoće li to značiti zatvaranje hrvatske granice prema Srbiji:

„Mi to nikada nećemo napraviti na način da Srbiju o tome obavijestimo preko novina! Ako dođe do toga, to znači da prvo moramo zajedno sjesti u Bruxellesu, drugo – da moramo sjesti sa Srbijom, Makedonijom, Grčkom, a iskreno rečeno i sa Turskom, da dogovorimo kako će se to raditi. Možemo biti male zemlje, ali bez obzira što smo male zemlje, mislim da moramo imati zdrav razum i neki osjećaj odgovornosti. Nikome ne može biti u interesu da njegov susjed – bez obzira slagali se ili ne - eksplodira pod pritiskom izbjeglica!“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG