Sa slovenske granice prema Hrvatskoj stižu dvostruke poruke – dok će se na dijelu granice maknuti žilet žica zbog opasnosti da je odnese nabujala Kupa, slovenska Vlada već ima „plan B“ za postavljanje bodljikave žice na svih 670 kilometara kopnene granice prema Hrvatskoj.
Žica ide, ali žica će ostati – takva je poruka koja stiže iz Slovenije. Zbog nabujale Kupe koja je poplavila niz lokacija sa žilet-žicom postavljenom na granici sa Hrvatskom, slovenske vlasti će je na nekim najugroženijim dijelovima maknuti i umjesto toga postaviti metalne pregrade – panele, najavio je državni tajnik u slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic. Slike divljači uginule na žilet-žici i prosvjedi stanovnika s obje strane granice nisu pomogli, ali čini se da pomaže strah od tužbi za štetu koju bi otplavljena žilet-žica mogla napraviti.
„Mislim da se ovdje radi samo o tome da se oni boje situacije u kojoj bi bujica odnijela tu žicu, i u tom slučaju bi njezino uklanjanje bilo jako teško i jako skupo. I eventualne odštete bi bile mnogo ozbiljnije. Međutim, ja vjerujem da ne slijedi uklanjanje žice, već nastavak 'ožičavanja' Slovenije. Slovenski mediji čak spominju postavljanje žice na slovensko-austrijsku granicu, s obzirom na činjenicu da bi Austrijanci mogli početi vraćati u Sloveniju ekonomske migrante koje Njemačka ne želi primiti“, kaže novinar „Novog lista“ Denis Romac.
Slovenski državni tajnik Šefic odbija mogućnost da će biti povrata izbjeglica iz Austrije u Sloveniju, ali najavljuje da će biti novih ograničenja za ulazak izbjeglica u Njemačku, Austriju i Sloveniju.Kakvih – ne zna se. Slovenski premijer Miro Cerar razgovarao je danas sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o izbjegličkoj krizi. Kako prenose slovenski mediji, založio se za veću pomoć Makedoniji u nošenju sa izbjegličkom krizom i naglasio kako je važno kakve će odluke u vezi sa izbjegličkom krizom donositi Njemačka.
„Ne vjerujem da će doći do potpunog zatvaranja njemačkih granica za izbjeglice, iako će sigurno Njemačka pokušati pronaći način da ograniči njihov broj i da strože kontrolira tko ulazi u zemlju. Slovenija će tu provesti zadaću koju je Cerar danas dobio u Berlinu, a mislim da će na isti način morati postupiti i Hrvatska“, smatra Romac.
Šefic je dan ranije kazao kako Slovenija ima „Plan B“ u slučaju da se ne postigne dogovor sa Hrvatskom oko ograničavanja priljeva izbjeglica. Slovenski mediji špekuliraju kako je riječ o tome da se žičana ograda sa sadašnjih 155 kilometara granice prema Hrvatskoj postavi na svih 670 kilometara. Izvori iz slovenske Vlade to neizravno potvrđuju. „Svakako je i to opcija, nije problem da se takva odluka brzo donese ako već i nije usvojena,“kazao je izvor blizak slovenskoj vladi.
Zagrebački Centar za mirovne studije od početka izbjegličke krize zalaže se za human odnos prema izbjeglicama i njihovu integraciju u europska društva. Tea Vidović iz Centra protivi se slovenskom „planu B“ – postavljanju žice duž cijele granice sa Hrvatskom.
„Mislimo da je to nedopustivo, kao što je bilo i kada je Mađarska krenula u taj projekt. Smatramo da to treba preduhitriti, prekinuti i pronaći neka druga rješenja koja će se baviti ulaskom izbjeglica i migranata u Europsku uniju.“
Ona za sada ne očekuje ograničavanje ulaska izbjeglica u Hrvatsku nakon formiranja nove Vlade. Romac međutim upozorava kako će Hrvatska morati dodatno postrožiti kontrolu i evidenciju izbjeglica i zaustavljati one koje nemaju pravo na zaštitu u Europskoj uniji.
„Mislim da će u tom smislu nova hrvatska vlada biti mnogo kooperativnija nego što je bila vlada Zorana Milanovića. To je ono što je i bila najveća zamjerka Hrvatskoj, iako tu zamjerku nikada nismo čuli od Njemačke. Taj je prigovor dolazio od Austrijanaca i Slovenaca što nije neobično, zato što su upravo Slovenci i Austrijanci najčešće izvršavali naloge koje bi im propisivao Berlin.“
