Dostupni linkovi

logo-print

Slovački diplomata Mojžita: Bosanskog islama se ne treba bojati


Miroslav Mojžita

Miroslav Mojžita

U Pragu je utorak predstavljena knjiga slovačkog diplomate, stručnjaka za pitanja Zapadnog Balkana, ambasadora Miroslava Mojžite „Sarajevo-čekajući lastavice", ilustrovana fotografijama Pavola Demeša, takođe diplomate, bivšeg ministra međunarodnih odnosa Slovačke i savjetnika prvog slovačakog predsjednika.

Miroslav Mojžita trenutno je šef Misije Slovačke u Bjelorusiji, bio je ambasador u Beogradu od 1995. do 2001. i prvi slovački amabasador u BiH u dva mandata, osam godina, od 2004. do 2013.

Knjiga "Sarajevo-čekajući lastavice" objavljena je prvo na slovačkom jeziku, a ove je godine doživjela svoje bh. i englesko izdanje, koje je pod pokroviteljstvom ambasada Slovačke i BiH predstavljeno na posjećenoj tribini u glavnom gradu Češke Republike.

Knjiga je lično putovanje autora kroz turbuletnu BiH istoriju iz koje diplomata, fasciniran nevjerovatnim kulturnim i religijskim preplitanjima i pored tragedije iz 90 -tih prošlog stoljeća, šalje, kako je rekao istoričar František Šistek, jednu umjereno optimističnu poruku.

Knjiga pisana perom diplomate, ali se ambasador Mojžita, prema riječima Šisteka, nije služio često suvoparnim i dosadnim diplomatskim jezikom. Naprotiv, iz nje dobijate jasnu sliku i poruku o zemlji, zbog čega je kao važno štivo preporučuje svim studentima balkanistike.

Sa promocije knjige, foto: Dražen Huterer

Sa promocije knjige, foto: Dražen Huterer

Ova knjiga predstavlja svojevrstan uvod u bosanskohercegovačku problematiku, istoriju, u smislu onoga što treba znati da bi čovjek razumio sadašnjost, a bavi se i aktuelnim problemima BiH i onoga što se dešavalo 90-tih godina. Mislim da knjiga ustvari predstavlja ličnu enciklopediju lično obojenih glavnih termina i pitanja bh. prošlosti i sadašnjosti i pokazuje kako je sve to povezano. Osim toga što je vrijedna po pitanju činjenica, knjiga se takođe lako čita i veoma je duhovita, sadrži i angedote. Istovremeno gospodin Mojžita ne krije svoje mišljenje, što je inače tipično za diplomate. Znate otprilike šta misli o nekim stvarima i to je meni veoma simpatično", navodi Šistek.

Kako se knjiga Miroslava Mojžite prije svega obraća strancima i objašava im brojna uzročno-posljedična dešavanja u Bosni i Hercegovini, referišući se na aktuelana dešavanja u svijetu, sam ambasador je kao jednu od poruka knjige izdvojio i sljedeće:

Kada govorimo o islamu, a Bošnjaci su islamske vjeroispovijesti, možda je poruka ovo knjige da se bosanskog islama ne treba bojati. To su naši muslimani, to su Evropljani, to su ljudi koji poštuju iste vrijednosti kao i mi", poručio je Mojžita.

Epitom Evrope

Amabadorica BiH u Češkoj Danka Savić sažela je glavnu poruku iz ovog štiva vrijednog čitanja:

Sa promocije knjige, foto: Dražen Huterer

Sa promocije knjige, foto: Dražen Huterer

„Postoji u srcu Evrope mala zemlja koja je sa svojim različitim kulturama narodima i religijama (katolicizam, pravoslavlje, islam i judaizam) testament velikog nasljeđa, ali i strašnog usuda koji ih je bacao kroz vihore istorije koja je prošla. Kroz sve te patnje ipak preovlađujući osjećaj kod ovih ljudi ostaje da smo Evropljani u kulturnom i vrijednosnom smislu koji slijedimo. Bosna i Hercegovina sa svim svojim različitostima, sa svim svojim ranama, je u suštini epitom Evrope", rekla je ambasadorica.

Ambasador Mojžita nam je rekao da umjereni optimizam za ovu zemlju temelji na puno primjera istorijske tolerancije kojima i pored svih tragedija stalno svjedočimo.

„Tri naroda plus ostali, četri religije, i ja u knjizi navodim puno primjera jedne istorijske tolerantnosti koja je bila prisutna u BiH i pored toga što dobro znamo što se sve dešavalo prije 20 godina. Ja mislim da problem BiH nije u tome da jedni pored drugih žive tri ili četri religije, to nije osnovni problem ove države. Problem je u politici, organizaciji društva, nivou demokracije“, kaže on.

Mojžita nam je ispričao da je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, njegov sadašnji ministar vanjskih poslova Miroslav Lajačak, po završetku svog manadata, kada je odlazio nakon više od dvije godine rada, rekao o političarima u BiH da su mu vrlo simpatični, da ih vrlo cijeni, ali da imaju nevjerovatnu spobnost da gube vrijeme, a time ponekad gube i prijatelje, naročito u Evropi.

"Ali nije to nešto što ne može da se promijeni", dodaje slovački diplomata.

„Imao sam priliku da tamo živim duže od osam godina, a prije toga sam bio šest godina u Beogradu, pokrivao sam kao ambasador ne samo odnose Slovačke sa Srbijom i Crnom Gorom, već i sa Albanijom i Makedonijom. Dakle dosta poznajem Balkan, živio sam tamo više od 14 godina i prosto moje iskustvo, to je osjećaj koji u sebi nosim, je da ovi ljudi mogu da žive zajedno i da mogu da se dogovore, samo treba da malo dublje razmišljaju o tome gdje treba da završe političko putovanje, da ne kažem istorijsko političko putovanje. Ja mislim da je ipak rješenje Evropska unija i da ako se dogovore da je to taj cilj kojem treba težiti, da se mogu naći putevi za izlazak iz ovog nivoa političkog neprovjerenja koji je još ne neki način karakteristično za život u BiH“, procjenjuje Miroslav Mojžita.

Kako je rekla ambasadorica Savić, za slovačke diplomate Balkan je mjesto gdje je „život drugačiji, bogatiji, uzbudljiviji“. Mjesto koje centralne Evropljane dovodi licem u lice sa svim vrstama ekstrema, ali i zavodi.

Pavol Demeš, drugi visoki slovački diplomata, kroz fotografije iz njegove lične kolekcije „Volim balkansko“ to je i pokazao. Fotografije ilustruju knjigu Miroslava Mojžite, a na promociji su prikazane i pojašnjene neke od njih.

Za mene je Bosna jedna od najvećih zagonetki. Međugorje na jugu, na sjeveru piramide, Baščaršija negdje u sredini, a Bosanska krajina u sebi njeguje neku magičnost“, opisuje Demeš svoje viđenje BiH.

Među brojnim prikazanim fotografijama su magično zelena Neretva, Andrićev višegradski most, novi Stari most u Mostaru, koji je, iako remek djelo u nasljeđu svijetske kulturne baštine, preživio, kako je rekao Demeš „urbicid“, ali istovremeno danas predstavlja i simbol novog rođenja BiH.

Tu je i neizbježni Josip Broz Tito u centru Sarajeva, kako je primjetio Demeš, jedinom gradu na Balkanu gdje očigledno nikome ne smeta. Fotografija koja je izazvala puno smijeha urađena je na putu od Vlasenice prema Srebrenici, a zapravo je lični bilbord u dvorištu jednog čovjeka, ispričao nam je.

Jedan čovjek iz Vlasenice je na bilbordu doslovice napisao 'Bogu je teško s nama takvima kakvi smo'. To je njegovo filozofsko teološko promišljanje. To nije predizborni bilbord. To je jedan Srbin pred svojim domom postavio. A njegov lični bilbord postavljen je na putu ka Srebrenici najtragičnijem mjestu te zemlje", konstatuje Demeš.

Za kraj nam je ambasador Mojžita objasnio i kako je knjiga dobila naslov "Sarajevo čekajući lastavice".

"Ovu sam knjigu napisao prije četri godine i ona je tada izašla samo na slovačkom jeziku, a tada se još laste nijesu bile vratile u Sarajevo, ali su se nakon toga ipak pojavile, nakon 20 godina. No, prijatelji su mi prosto preporučili da ne mijenjam naziv zbog toga što je na prvi pogled i romantičan i privlačan. A ima takođe i političku konotaciju: da ne treba čekati lastavice, da ne treba čekati da sve riješi međunarodna zajednica. Hajde da riješimo neke možda vrlo male stvari, ali koje treba da se srede i to sami, pa hajde da idemo naprijed", poručio je slovački diplomata Bosni i Hercegovini sa promocije iz Praga.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG