Dostupni linkovi

logo-print

Slika crnogorske ekonomije šest godina od nezavisnosti


foto: B92

foto: B92

Drastičan pad životnog standarda, sve veći broj nezaposlenih, mizerne plate malobrojnih koji rade, nedostatak stranih investicija i nevesela perspektiva zbog sve veće hronične besparice privrede i rastućeg državnog duga - ovo bi otprilike mogla biti slika stanja crnogorske ekonomije šest godina nakon sticanja državne nezavisnosti.

Crnogorski javni dug se sa nepunih 780 miliona eura s kraja 2006. praktično duplirao, te sada iznosi jednu i po milijardu eura, sa tendencijom daljeg rasta, čemu su najviše doprinijele državne garancije pojedinim privatnim industrijskim preduzećima.

Prošle godine je već plaćeno 33 miliona eura na ime kredita Željezare Nikšić koji nije platio investitor koji je u međuvremenu napustio preduzeće. To je, međutim, bio samo početak, jer slijede garancije za podgorički Kombinat aluminijuma u vrijednosti od preko 130 miliona eura od čega je Deutsche banci već plaćeno 23 i po miliona, a u red su stale i mađarska OTP i ruska VTB banka za preostali iznos.

Ovi dugovi bi, međutim, bili manji problem da je veći bruto domaći proizvod, koji je prema zvaničnim podacima državne statistike, na kraju 2010. iznosio 3,1 milijardu, odnosno, 5.000 eura po glavi stanovnika. Problem bi se lakše podnosio i da postoji privreda sposobna da isporuči proizvod koji bi zadovoljavao kvantitetom i kvalitetom. Od toga, međutim, ništa.

Najveći izvoznik, Kombinat aluminijuma grca u problemima i dugovima od preko 300 miliona eura, a pritom aluminijum isporučuje u obliku takozvanog ingota koji je u rangu sirovine. Pored toga, crnogorska privreda, boluje od hronične besparice, pa je krajem prošle godine, u Crnoj Gori bilo preko 15 hiljada firmi sa blokiranim računom, čiji je ukupan dug iznosio skoro 380 miliona eura. Tu nijesu uračunati dugovi brojnih nelikvidnih firmi kojima, samo sticajem okolnosti, računi još nijesu blokirani.

Prije posrnuća, crnogorska ekonomija je prošla kroz period takozvanog investicionog buma, kada je bila u svjetskom vrhu po nivou stranih investicija po glavi stanovnika. Talas je, od sticanja nezavisnosti 2006, trajao do jeseni 2008, kada je svjetska ekonomska kriza ogolila teške strukturne probleme crnogorske ekonomije i od kada vlada suša stranih investicija u Crnoj Gori.

"Prvo treba reći da je naša ekonomija zavisna od direktnih stranih investicija, da bez tih investicija praktično nijesmo u stanju da održimo makro ekonomsku stabilnost, a kamoli da imamo rast i to se u ovih nekoliko godina pokazalo. Prvo smo imali jedan enormno visoki rast, daleko veći nego što su imale druge zemlje u regionu, što je i normalno za jednu tako malu ekonomiju. Sa druge strane, sada je u periodu krize naša privreda daleko osjetljivija na priliv stranog kapitala i imamo jednu situaciju u kojoj smo doslovno pred zamkom opasnog zaduživanja koje može biti teret i kasnije, kada se izađe iz krize koja će inače dugo trajati", ocjenjuje profesor univerziteta Mediteran, Milenko Popović.

Država kao aktivan ekonomski menadžer

Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević kaže da se može konstatovati da je Crna Gora ostvarila istorijsko postignuće, odnosno, da je prvi put ekonomski samoodrživa.

Ilustracija

Ilustracija

"Naravno da se treba podsjetiti perioda 2006. 2007. i 2008. godine kada je bila najveća stopa rasta u istoriji Crne Gore. Naravno, nastupom ekonomske krize nastupa onaj drugi dio kada počeo zastoj u razvoju, ali budući da Crna Gora ima nesporne potencijale ona može u ekonomskom smislu da bude mnogo razvijenija nego što jeste. Na tom putu posebno je važno približavanje EU, odnosno ispunjavanje svih onih standarda koji su neophodni kako bi upravo sa ekonomskog aspekta obezbijedili značajno veći životni standard", smatra Vukčević i dodaje:

"U Crnoj Gori postoje resursi u oblasti turizma, poljoprivrede, drvoprerade... i jednim stimulativnim sistemskim ambijentom možemo privući strane investicije koje bi omogućile dalji dinamičan rast", kaže Vukčević.

U novoosnovanoj partiji Pozitivna Crna Gora ne dijele pozitivne ocjene ekonomskih performansi Crne Gore nakon šestogodišnjeg staža nezavisne države.

"Referendumom o državnoj samostalnosti smo stekli pravo, a naravno i obavezu i odgovornost, da sami kreiramo svoj ekonomski ambijent i ta nekakva finansijska likvidnost, odnosno ogromni rast koji je bio u tom periodu nakon obnove nezavisnosti uglavnom se održavao na osnovu prodaje resursa, a kasnije smo ušli u fazu zaduživanja. Trenutno, odnosno par godina se zadužujemo da bi trošili. To je svakako sistem koji nije održiv, koji ne može dugo trajati i sistem koji moramo mijenjati", smatra koordinator za ekonomska pitanja Pozitivne, Mladen Bojanić.

"Moramo preuzeti sudbinu u svoje ruke", rekao je Bojanić, nudeći recept za budućnost.

"Tu se sada svakako država mora uključiti kao jedan aktivan ekonomski menadžer. Mi jednostavno moramo da odbacimo dosadašnju teoriju da će tržište sve da riješi. Vidjeli smo da neće", ističe on.

Profesor Milenko Popović nudi nekoliko nešto konkretnijih "mi moramo".

"Mi moramo takođe biti aktivni. Moramo već sada, u ovim kriznim vremenima izraditi urbanističke, planske dokumente za one koji dolaze sa strane jer ja nijesam protiv stranih investicija, naprotiv. One su dobrodošle. To moramo uraditi da bi ih mogli dočekati na pravi način, da ne narušavaju prostor već da budu planski organizovani i da ne stvaraju i da ne budu "tezga" za korupciju. Sa druge strane, već sada moramo raditi na definisanju aktivne, selektivne, industrijske politike", kazao je Popović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG