Dostupni linkovi

logo-print

Sličnosti rata u BiH sa dešavanjima u Ukrajini


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Vijesti koje svakodnevno dolaze iz Ukrajine, nikoga u Bosni i Hercegovini neće ostaviti ravnodušnim. Vratiće ih četvrt vijeka unatrag, kada su na ulicama bh. gradova postavljene prve barikade, a nakon toga zapucali snajperi i granate. Svemu je, baš kao i u Ukrajini, prethodila politička kriza i nesposobnost političara da se dogovore, ali i nemoć međunarodne zajednice, koja nije mogla, ili nije željela, spriječiti rat.

Devedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj su Jugoslaviji prvo političari ukrstili koplja. I na tom je planu sve posebno bilo dramatično u Bosni i Hercegovini:

"Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako ovdje bude rat."

"Njegov način izlaganja, njegove poruke na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više nećemo da ostanemo u Jugoslaviji."

Zastava Republike BiH (1992 - 1998.)

Zastava Republike BiH (1992 - 1998.)

I ovdje su tada najčešće upotrebljavane riječi u političkoj argumentaciji, bile one o integritetu ovog ili onog naroda, ugroženosti jednih drugih ili trećih, o tome ko koji jezik bolje razumije, o velikim nacionalnim snovima i navodnim istorijskim prevarama. Nakon toga došao je red na potezanje pitanja plebiscita i referendumima, koji su valjda trebali svima trebali donijeti nešto bolje:

"Možemo se dogovoriti da mi vas ne sprječavamo da izađete iz Jugoslavije plebiscitom naroda, ali istim plebiscitom, i po istom pravu, mi ćemo spriječiti vas da vi nas izvedete iz Jugoslavije."

Nakon što su političari zapucali riječima sa skupštinskih govornica, prave su puške pucale po građanima, koji su izašli da demonstriraju kako bi u zemlji bio očuvan mira:

"Vlada se raspala, narod je prepušten sam sebi."

"Narode, budimo svi zajedno."

Stoga ne čudi da sve ono što se dešava u Ukrajini, kod većine Bosanaca i Hercegovaca, budi asocijacije na početak rata u BiH. Novinar Vlastimir Mijović nekada je bio dopisnik sarajevskog Oslobođenja iz Moskve. On kaže da je ono što se danas dešava u Ukrajini viđeno prije četvrt stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije.

"Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije nastali su upravo na takav način. Tamo gdje je srpsko stanovništvo bilo većinsko u Hrvatskoj i BiH, tamo su se, uz pomoć Beograda i JNA, pokušale krojiti nove granice i stvarati takozvana Velika Srbija. Sad se na neki način stvara Velika Rusija i to metodologijom koja je ovdje već primjenjivana. Pokušavaju se snage ruske nacionalne pripadnosti u Ukrajini angažovati da uz pomoć vojske, kojom komanduje Moskva, naprave blitzkrieg i povuku nove granice", ističe Mijović.

Bivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, kaže da su velike sličnosti između Ukrajine danas i Balkana devedesetih prošlog vijeka.

Enver Halilović

Enver Halilović

"Odsustvo političke kulture, kulture svijesti, dijaloga, razumijevanja, uvažavanja, govori o identičnoj političkoj tradiciji ovih prostora. Tu su svakako i iluzije u svijesti ljudi, i jednog i drugog prostora, o lakom i ugodnom životu, bez velikih zalaganja i velikog rada i napora. Ja bih posebno naglasio politički uticaj izvana. Među svim zemljama prostora bivše Jugoslavije, kao i u Ukrajini, postoje jaki uticaji iz političkih i ekonomskih centara moći", ocijenjuje Halilović.

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke, Miloš Šolaja, smatra da bi u Ukrajini bilo dobro iskoristiti iskustvo sa Balkana.

"U Ukrajini je drugačija situacija jer o Ukrajini mnogo više pažnje vode velike sile. Ona je geopolitički problem globalnih razmjera. Velike sile pokazuju svoje interese, i kada je u pitanju prodor sa Zapada u Srednju Aziju, gdje Rusija ima naročito velike interese. Ne daj Bože da Ukrajina prođe ono što smo mi prošli", tvrdi Šolaja.

A na pitanje šta je međunarodna zajednica propustila naučiti na primjeru bivše Jugoslavije, novinar Vlastimir Mijović odgovara:

"Kada kažemo da nisu naučili lekciju, onda mislimo da bi i oni trebali da se ponašaju drugačije. Suviše su to profesionalne diplomatije i snažne države, kao što su zemlje EU, SAD, da bi nešto radili brzopleto ili loše. Možda sve ovo, što nas podsjeća na to da bismo kazali kako su to ne naučene lekcije je ponašanje koje se dirigira da bude upravo tako, zato što nam još uvijek nisu potpuno jasni ciljevi velikih sila i šta one zapravo hoće sa tim prostorom i koliko su spremne ispod stola da učine koncesija Moskvi i Vladimiru Putinu."
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG