Dostupni linkovi

logo-print

Slab odziv na protestu Albanaca u Tuzima


Protestni skup u Tuzima u organizaciji Demokratskog foruma za integracije, na kojem je izraženo nezadovoljstvo zbog odnosa crnogorskih vlasti prema građanima Malesije, bio je slabo posjećen, a protest nije podržala nijedna albanska nacionalna partija. Taj skup je trebalo da uvod pred protest albanske dijaspore u Vašingtonu pred sastanak premijer Mila Đukanovića sa potpredsjednikom SAD Džozefom Bajdenom.

Malobrojni okupljeni na protestu u Tuzima, svega oko stotinak građana, saslušali su Besnika Đonaja iz Demokratskog foruma za integracije koji je izrazio nezadovoljstvo izostankom proglašenja malesije za punopravnu opštinu. Osim zahtjeva za samostalnom opštinom, saopšteno je nezadovljstvo ukupnim odnosom crnogorske vlasti prema građanima Tuzi i Malesije:

"Mi ne želimo ni manje ni više od onoga što imaju ostali građani u Crnoj Gori. Mi građani Malesije želimo da svi budu ravnopravni. Zato će građani Malesije sa njihovom dijasporom boriti se za njihova prava, za njihova elementarna prava svim demokratskim sredstvima kao što su i ovi protesti", poručio je Đonaj.

Skup u Tuzima je trebalo da bude uvod za protest albanske dijaspore u Sjedinjenim državama, gdje boravi premijer Milo Đukanović na poziv potpredsjednika Džozefa Bajdena.

Premijer Đukanović će, kao je najavljeno, Bajdenom razgovarati o evroatlantskim aspiracijama Crne Gore i obavezama u susret Samitu NATO u Velsu i podršci Sjedinjenih Američkih Država na tom planu, kao i o procesu reformi crnogorskog društva. Predsjednik Đukanović će tokom boravka u Americi imati susrete i sa drugim visokim zvaničnicima SAD-a i predstavnicima uglednih međunarodnih organizacija.

Besnik Đonaj je najavio da će Albanci u Americi dočekati Đukanovića protestima:

"Mi smo riješili da gospodina premijera ispratimo sa protestima na njegov put ka Vašingtonu i ja vam garantujem da ćemo ga i sa protestima dočekivati ispred Bijele kuće."

Činjenica da je skup u Tuzima bio slabo posjećen, a da nijedna albanska nacionalna partija nije uzela učešće niti ga podržala, prema riječima Vaselja Siništaja, člana Upravnog odbora Građanske inicijative, govori da teško u Malesiji prolaze pojedinačne aktivnosti. Siništaj kaže da albanske partije treba da iskoriste svaki pravni i politički mehanizam u insititucijama sistema kako bi dugogodišnji zahtjevi o statusu opštine bili ispunjeni:

"Organizovanje protesta zato što neko priželjkuje ili hoće to da nametne vrlo teško prolazi kod građana Malesije i kada se utrkuje ko će biti organizator, ja mislim da ti ljudi prije svega ne uživaju rejting u tom kraju niti imaju težinu toga da mogu vući procese naprijed. Ako su u nazad 20 godina svi politički predstavnici Albanaca pokušali sve to, a da nije dalo rezultata do sada, čisto sumnjam da na ovakav način kroz proteste gdje učestvuje 50 ili 60 ljudi nešto mogu popraviti.Bojim se da na ovakav način protesti samo mogu odmoći političkim strukturama koje pokušavaju nešto zajednički da odrade", kaže Siništaj.

Nikola Gegaj iz Demokratske partije socijalista ocjenjuje skup političkom promocijom pojedinih marginalnih grupacija koje su na prethodnim izborima doživjele fijasko, a koje su željele da protestom pridobiju sitne političke poene:

"Po meni je taj protest imao i dobru stranu jer se moglo vidjeti kolika je politička težina tih političkih grupacija. Ozbiljne političke stranke Albanaca koje nijesu podržale protest znaju da u Crnoj Gori dijalogom u institucijama Sistema sve može da se reguliše. Crna Gora je kao demokratska država postala uzor mnogim državama sa starijom demokratijom u poštovanju univerzalnih principa u poštovanju ljudskih prava i sloboda, posebno u dijelu manjinskih prava. Što se tiče Opštine Tuzi, kao što znamo, u skupštinskoj proceduri je regulisanje statusa gradske opštine Tuzi, imamo model koji je iniciran od strane albanskih partija i DPS-a. Mislim da se radi o najboljem rješenju koje ima ubjedljivu podršku građana Malesije i svih političkih subjekata koji tamo djeluju. Što je veoma bitno, u polarizovanoj Malesiji radi se o rješenju koje neće proizvoditi podjele već je biti prihvatljivo za sve građane, bez obzira na različitosti", zaključuje Gegaj.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG