Dostupni linkovi

logo-print

Skupština o protestima, Brisel budno prati događanja


Sa protesta DF-a

Sa protesta DF-a

Nakon nemilih scena sukoba na podgoričkim ulicama i najavljenog nastavka protesta Demokratskog Fronta za subotu, čini se da crnogorska javnost odavno sa toliko pažnje i nestrpljenja nije iščekivala sjednicu državne skupštine, koja bi svojim zaključcima trebalo da doprinese smirivanju uzavrelih politički strasti i ublažavanju povišenih tenzija. Prethodno je parlamentarni Odbor za bezbjednost konstatovao kako je situacija ipak stabilna, dok je zvanični Brisel poručio kako budno prati dogadjanja u Crnoj Gori.

Nakon maratonskog zasjedanja od sedam sati u utorak i srijedu, Skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu zaključio je kako je situacija u Crnoj Gori stabilna, bez obzira na dešavanja u vezi sa protestima Demokratskog fronta. Odbor je ocijenio i da su postupanja institucija za primjenu zakona bila na nivou i u okviru svojih ovlašćenja. Nakon toga počela je sjednica najvišeg zakonodavnog doma, do koje dolazi u momentu naraslih tenzija i zaoštrenih političkih sukobljavanja u Crnoj Gori, uoči subotnjeg nastavka protesta dijela opozicije okupljenom u DF-u , koji je postavio ulimatum Djukanovićevoj vladi da do tada podnese ostavku i omogući formiranje prelazne vlade koja bi pripremila uslove za demokratske i fer izbore. Tim povodom za Radio Crne Gore oglasila se portparolka Evropske Komisije Maja Kocijančić, koja je poručila kako Brisel budno prati dogadjaje u Crnoj Gori i kako su sloboda okupljanja i izražavanja temljena ljudska prava koja se moraju poštovati.

“U tom smislu demonstracije su legitimni vid izražavanja političkih stavova, ali mi očekujemo od demonstranata da poštuju zakone i da se uzdrže od nasilja. Istovremeno, nadležni organi bi trebalo da djeluju u okviru zakonskih nadležnosti i da sve mjere koje se preduzimaju u tom kontekstu bi trebalo da budu srazmjerne situaciji.“

U međuvremenu ispred zgrade parlamenta predstavnice žena Demokratskog fronta organizovale su performans noseći fotografije povrijeđenih demonstranata i transparente sa natpisom “Oni su batinali narod”. Sa druge strane apelom na domaću i međunarodnu javnost da osude proteste DF-a , oglasili su se Crnogorski PEN centar i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika. U saopštenju naglašavaju kako je cilj protesta blokada evroatlanskih integracija Crne Gore i ugrožavanje crnogorske državnosti i kako citat „o ideološkoj pozadini rušilačkih demonstracija najbolje svjedoči javna podrška koju demonstranti dobijaju od autoritarnog režima Vladimira Putina i kleronacionalističkih krugova iz Beograda, predvođenih Srpskom pravoslavnom crkvom.“

Trenutnu atmosferu u susret subotnjim protestima, kada će po Demokratskog frontu „sve biti gotovo“ i odgovoru državnih predstavnika da neće izaći u susret njihovim zahtjevima i da nema pada Đukanovićeve Vlade, najbolje odslikava sinoćnje televizijsko sučeljavanja na Javnom servisu jednog od lidera DF-a Milana Kneževića i ministra pravde Zorana Pažina.

Svih ranijih dana razmjenjivane su optužbe Demokratskog fronta i državnih organa o tome kako je došlo do eskalacije protesta u subotu uveče, kada je u sukobima policije i demonstranata bilo više povrijeđenih i uhapšenih. Dok u Demokratskom frontu potenciraju kako su spriječeni u protestnoj šetnji koju im Zakon dozvoljava, u policiji su blokadu njihovog kretanja pravdali navodnom namjerom okupljenih da nasilno udju u državne institucije. Podsjetimo istog dana ujutro policija je prekinula dvadesetodnevne proteste Demokratskog fronta na platou ispred crnogorske Skupštine. Tom prilikom bilo je povrijeđenih sa obje strane, dva poslanika i dva novinara su uhapšena pa puštena. Uslijedile su oštre optužbe Demokratskog fronta da je policiija upotijebila brutalnu silu kako bi razbila miran građanski protest , dok su iz policije to odbacili , tvrdeći da su koristili minimalna ovlašćenja . U isto vrijeme od državnih predstavnika demonstracije DF-a okvalifikovane su kao antidržavne i usmjerene da spriječe ulazak Crne Gore u NATO, uz asistenciju Rusije i nacionalističkih krugova u Srbiji.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG