Dostupni linkovi

logo-print

Skup u Zagrebu: Plenumi su začeće jedne nove BiH


Sa okruglog stola na temu „Bosna i Hercegovina – put izlaska iz krize", održanog u Zagrebu

Sa okruglog stola na temu „Bosna i Hercegovina – put izlaska iz krize", održanog u Zagrebu

Njemačka zaklada Friedrich Ebert bliska socijaldemokratima i zagrebački Institut za razvoj i međunarodne odnose organizirali su okrugli stol na temu „Bosna i Hercegovina – put izlaska iz krize.“ Naglašena je uloga nevladinog sektora koji bi trebao imati sve aktivniju ulogu i demokratizaciji i normalizaciji odnosa u BiH.

U prosvjedima u Bosni i Hercegovini od „bebolucije“ do plenuma po prvi puta nakon 1995. godine vraća se normalnost, procijenio je Vedran Džihić, viši istraživač u Austrijskom institutu za međunarodne odnose i direktor Centra za napredna istraživanja Jugoistočne Europe na skupu „Bosna i Hercegovina – put izlaska iz krize.“ Po njegovoj ocjeni, upravo su plenumi neko embrionalno začeće jedne nove Bosne i Hercegovine. Zašto?

„Prvi element – plenumi, ta revolucija, pokazuju da je partikularna priča o tim zasebnim suprotstavljenim entitetima i etnicitetima koja se baštini već dvije decenije - jedna principijelna i jednostavna mitologija. Drugi element i druga dimenzija – da se konačno kroz plenume suštinska demokratska debata vraća u javni prostor i vraća građanima. Ona je bila oteta – Butmir, restorani, zračne baze i sve drugo… I treći element plenuma je činjenica da je ovo bila po prvi put većinski – debata bez hijerarhija“, ocjenjuje Džihić.

On se nada da će prosvjedi kroz plenume dobiti i potporu međunarodne zajednice. Stvaranje neke nove stranke od ljudi iz plenuma je bespotrebno, jer čemu još jedna stranka kad ih već ima 53 ili 63 u Bosni i Hercegovini, kazala je članica sarajevskog Plenuma i koordinatorica za međuplenumsku suradnju Ines Tanović.
Ines Tanović na skupu u Zagrebu, foto: Enis Zebić

Ines Tanović na skupu u Zagrebu, foto: Enis Zebić

„Ali ono što mi treba da radimo i što se u cijelom ovom procesu pokazalo – bar meni – posebice sada za vrijeme poplava, kad smo najviše bili u Bosanskom Šamcu, u Odžaku u Doboju, da je rad na terenu, sa ljudima ono što je najbitnija i najvažnija stvar – da bi stvorili jednu mrežu ljudi, da bi se povezali međusobno, taj rad je jako bitan“, naglašava Ines Tanović.

Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije ukazao je na različitu percepciju odnosa civilnog sektora i Europske unije u Hrvatskoj i u BiH – dok je u Hrvatskoj Europska unija bila doživljena kao saveznik u reformama, u BiH je doživljena kao kočničar reformi.

„Ja mislim da će doći do vrlo ozbiljne konfrontacije civilnog društva i Europske unije, tako da će fokus rada biti usmjeren prema institucijama Europske unije, jer je Europska unija doživjela svojevrsni debakl u politici proširenja“, konstatuje Gordan Bosanac.

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović kazao je kako Hrvatska ne bi trebala imati neki posebno aktivan pristup prema Bosni i Hercegovini, zbog čestih negativnih reakcija na takve pokušaje.

„Čak i kada kažete – dobar dan - bit će onih koji će reći – a što je dobar dan, pretoplo je! Ili je kiša… Što sad – dobar dan! Čak i kada idete s najboljim mogućim namjerama, nekada je pitanje – kako će to biti percipirano, jer je to u drugom povijesnom i međunarodnom kontekstu. Prema tome, ja mislim da bosansko pitanje nije ni za Hrvatsku, nije čak ni za Europsku uniju – bosansko pitanje je globalno pitanje“, smatra Dejan Jović.

Na naše upozorenje da pozicioniranje pitanja BiH kao globalnog problema odgađa njegovo rješavanje, da su za aktualno stanje u Bosni i Hercegovini dijelom odgovorni i susjedi, i da bilo dobro da i susjedi imaju ulogu u rješavanju tih problema – nismo dobili odgovor.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG