Dostupni linkovi

logo-print

Skup u Budvi: Poboljšati status jevrejskih zajednica u regiji


Sa otvaranje prve sinagoge u Crnoj Gori, Podgorica, 4. novembar 2013.

Sa otvaranje prve sinagoge u Crnoj Gori, Podgorica, 4. novembar 2013.

Najmanja i najmlađa jevrejska zajednica u jugoistočnoj Evropi domaćin je konferencije regionalnih jevrejskih zajednica u Budvi. Nakon otvaranja prve, privremene sinagoge u Crnoj Gori u petak se u Podgorici otvara i kancelarija Jevrejskog akcionog fonda.

Jevrejska zajednica u Crnoj Gori sa oko 400 pripadnika najmlađa je i najmanja u jugositočnoj Evropi a ideja njenom organizovanom okupljanju je začeta prije par godina, priča Đina Lazar iz Herceg Novog.

"Tada smo organizovali prvi skup u Crnoj Gori i to je bilo prije tri godine. Za mene je bilo vrlo uzbuđujuće da se to desilo. Otac mi je bio Jevrej, majka mi je odavde i za mene je to bilo nešto lijepo", kaže Đina Lazar.

Lazar živi na relaciji Izrael - Crna Gora i trudi se da promoviše obje tradicije:

"Narod je ovdje to prihvatio vrlo lijepo i vrlo su zainteresovani su da znaju i da čuju o tradiciji i običajima", kaže zadovoljno.

Narcisa Potezica očekuje da Jevreji u Zagrebu dobiju sinagogu kakvu su imali prije rata. Pitamo je kako ocjenjuje položaj jevrejske zajednice u najmlađoj članici Evropske unije:

"Položaj židovske zajednice u Hrvatskoj je na papiru, pravno dakle, jako dobro rješen. Mi imamo podršku i naše vlade i našeg predsjednika koji dolazi na mnoge naše skupove, koji nam čestitaju sve naše praznike i to je vrlo ljepo. No, naravno da li je sve to tako i u praksi to je možda već neko drugo pitanje. Inače, što se tiče ljudskih prava jedno od naših aktualnih stremljenja je da se izgradi singaoga koja je bila srušena za vrjeme rata. Iako smo dobili obećanja i bivše i sadašnje vlade to je stalo na nekoj mrtvoj točci ali nadamo se da će ipak za to doći vrjeme", nada se Narcisa Potezica.

Jevrejska opština Novi Sad je prije drugog svjetskog rata imala značajan broj pripadnika ali je većina nastradala u velikoj raciji. Danas ih je oko 600, većinom iz mješovitih brakova.

"Jevrejska zajednica u Srbiji je, za razliku od Crne Gore, još odavno priznata. Međutim, nema baš sve subvencije koje recimo imaju neke druge jevrejske zajednice u nekim drugim državama", kaže Marko Samokovlija.

Jevreji u BiH dijele probleme svakodnevice svojih sugrađana ali od ustavnih promjena. Nedžad Leka očekuje da izbrišu političku diskriminaciju prema Jevrejima i Romima.

"Jevrejska zajednica u BiH, kao i bilo koja druga zajednica, živi trenutak koji žive i svi ostali. Otprilike sve što proživljavaju pripadnici drugih zajednica tako i članovi jevrejske zajednice. Ima političkih problema, recimo Jevreji ne mogu da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH. To je Dejtonski ustav i po tom ustavu Jevreji i Romi se ne mogu kandidirati za tu funkciju", kaže Leka.

Nakon nedavnog otvaranja prve privremen sinagoge u Crnoj Gori, u petak u Podgorici počinje rad i i kancelarija Jevrejskog nacionalnog fonda koji će podržati gradnju Jevrejskog kulturnog centra i projekte iz ekologije, poljoprivrede, obrazovanja i nauke.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG