Dostupni linkovi

logo-print

Skup u Budvi: Ko je krivac i gdje je rješenje za evropsku krizu


Ilustracija

Ilustracija

Zašto projekat zajedničke valute u EU nema čvrste temelje, što su mogući izlazi iz krize s aspekta političara i ekonomista, i da li je u srcu ekonomske krize - kriza politike EU, to su pitanja na koje smo odgovore potražili na međunarodnoj ekonomskoj konferenciji u Budvi.

Projekat zajedničke evropske valute je od vanrednog političkog značaja ali nije građen na čvrstim temeljima jer monetarnu nije pratila i fiskalna unija. Ta sistemska greška je udesetrostručila posljedice kolapsa svjetskog finansijskog sistema, ocjenjuje izaslanik EU za Balkan Jelko Kacin.

"Zajednička valuta je projekat od neprocjenjivog političkog značaja i on mora biti sačuvan. Ovo pitanje je od takvog značaja da je NATO samit prošle sedmice raspravljao o krizi euro zone kao da se radi o nekom Afganistanu", kazao je on.

Za Kacina suština krize nije ekonomsko već političko pitanje.

"Iznad svega potrebno je ustanoviti fiskalnu uniju kako bi se euro stavio na zdrave noge. Značajan dio suvereniteta država članica bi morao da bude predat Briselu kako bi se formirala fiskalna unija i tu leži otpor prihvatanju pravih mjera za izlazak iz krize. Taj otpor je politički i taj otpor nije puko neslaganje o ekonomskim mjerama. Radi se o političkom suprotstavljanju", rekao je Kacin.

Ekonomista bečkog Instituta za međunarodne ekonomske odnose Vladimir Gligorov kaže da je krivac za evropsku krizu loše stanje u bankama i korporacijama.

"Ključni problem u EU nijesu toliko javni dugovi koliko je stanje u bankarskom sistemu i u korporacijama, kao što je veoma verovatno slučaj u Grčkoj, Španiji. Ukoliko imate nesolventne banke ili su klijenti tih banaka nesolventni onda je vrlo teško nešto postići fiskalnom ili bilo kojom drugom politikom. Ne možete nesolventnost rješavati štampanjem para", ističe Gligorov.

Svaka kriza je i prilika

Rješenje može biti u otpisu dugova, ali niko u EU ne želi da preuzme tu obavezu, kaže Gligorov.

"Najjednostavnije bi bilo da se ti dugovi otpišu i taj proces podrazumeva da neko podnese te troškove. Pošto je to međudržavni problem u EU niko to ne želi i to u suštini održava ovu krizu. Dok se bankarski sektor, a preko njega i korporacijski sektor, ne saniraju u EU teško da će se nešto postići svim ovim ugovorima, sporazumima i tako dalje", ocenjuje on.
Jelko Kacin

Jelko Kacin


Za razliku od većine ekonomista koji upozoravaju na opasnost dubine krize eurozone Karl Fin, privrednik koji se bavi osiguravajućim društvima optimista je kada govori o regionu.

"Ove zemlje su dobro pripremljene za krizu i imaju manje posljedice nego zemlje Zapadne Evrope ili SAD. Sada vidimo da se one brže i oporavljaju i zato imamo pozitivna očekivanja od daljeg razvoja ekonomskih procesa", naglasio je Fin.

I Jelko Kacin je optimista ali samo u slučaju uspostavljanja fiskalne unije evropskih zemalja.

"Dozvolite mi da budem optimista jer sam kao političar plaćen da budem optimista. Svaka kriza jeste na izvjetan način i prilika. Ukoliko bude dovoljno političke volje za kreiranje fiskalne unije cijela EU i čitav kontinent bi se našao u fundamentalno drugačijoj poziciji. Ekonomsko i političko približavanje zemalja članica bi se ubrzalo, a ideja ujedinjenog i demokratskog kontinenta bi bila osigurana i ojačana", kazao je Kacin.
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG