Dostupni linkovi

logo-print

Skriveno blago Balkana: Kako Bruxelles uklanja predrasude o regiji


Pogled na Dubrovnik - ilustracija

Pogled na Dubrovnik - ilustracija

Kako promijeniti predrasude koje postoje u Evropskoj uniji kada je riječ o Zapadnom Balkanu? Što Bruxelles radi da bi svojim građanima prikazao zemlje regije u drugačijem svijetlu od onoga na kakav su navikli kada razmišljaju o tom dijelu kontinenta? Moraju li uz Balkan uvijek biti vezana, do sada uobičajena shvaćanja, da se radi o regiji preplavljenoj korupcijom i kriminalom?

U Evropskoj uniji ističu da stereotipe mijenjaju nizom informacijskih akcija, spotova, brošura, a za što se u ovoj godini izdvojilo 6 milijuna eura.

Jednominutnim videom pod nazivom „Skriveno blago“ i sa sloganom „Tako slično, toliko drugačije, i toliko evropsko“ Bruxelles gradjanima EU želi pokazati koliko je Jugoistočna Evropa, gdje su geografski smještene buduće nove članice, toliko slična, koliko i različita od sadašnjih 27. „Čarobna i iznenađuća“, ističe se u spotu.



Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija i Turska, kao potencijalne članice prikazane su na zanimljiv način. Istina, od svih je najdalje otišla Hrvatska, koja će 1. Jula, postati punopravna članica Unije. Za njeno predstavljanje Bruxelles će ove godine izdvojiti 1,5 milijun eura, rekao je Rikardu Jozwiacku, glasnogovornik povjerenika za proširenje Peter Stano.

„Glavni nam je cilj osigurati potrebne informacije u Uniji kako bi se saznalo što se može očekivati ulaskom Hrvatske. Kako će se to odraziti na građane, primjerice u Nizozemskoj , Španjolskoj, Poljskoj ili Slovačkoj. Svijesni smo da svuda ima predrasuda, ali i nedovoljno znanja o novim članicama“, kazao je Stano.

Oni koji nisu upoznati s jugoistočnom Europom vjerojatno će biti iznenađeni kada saznaju koliko blago skriva to područje, koliko je prirodnih, povijesnih i ljudskih potencijala, te koliko još ima ljepota neotkrivenih u državama koje očekuju novi krug proširenja, poručuju u Bruxellesu. I među sadašnjim članicama, ima onih koje nisu oduševljene idejom o proširenju, i za pretpostaviti je da će u tim državama predstavljanje biti opširinije.

„Mi ne promoviramo neku drugačiju sliku, mi predstavljamo informacije i druge činjenice. Želimo se suprotstaviti predrasudama, poučiti građane o budućim članicama. Naravno, u Sloveniji, Mađarskoj, ili Slovačkoj, ne morate imati široku kampanju, naprosto, jer oni vrlo dobro poznaju Balkan. Tamo idu na praznike, susjedi su, postoji suradnja među privrednicima, umjetnicima. Njih ne morate informirati kakva je zemlja Hrvatska, ili Srbija. Postoje tradicionalne veze. Ono što se mora učiniti je poništiti predrasude, popuniti praznine koje postoje u saznanjima o određenoj sredini. Naša kampanja će biti usmjerena na države koje su, prema istraživanjima javnosti, ili skeptične ili protiv proširenja na Zapadni Balkan, naprosto, jer nemaju dovoljno informacija. Uostalom, koliko puta smo u ovdašnjoj belgijskoj štampi mogli pročitati što se zapravo događa u Makedoniji ili na Islandu. Dakle, koristiti ćemo se istraživanja Eurobarometra koji jasno pokazuje u kojim članicama nema nekog velikog entuzijazma za proširenje. Među takvima su i Njemačka, ali i Nizozemska, Francuska, Belgija, Češka, na neki način. Radi se zapravo o 12 ili 13 članica, gdje smo, prema istaživanju javnosti, vidjeli da nema dovoljno informacija“, navodi Stano.

Strah zbog izostanka informacija

Kako se riješiti predrasuda o Balkanu u EU gdje se na Balkance često gleda kao na Rome iz Kustručinih filmova, krijumčare cigareta, kriminalce, da li su prevladani takvi stereotipi, pitali smo glasnogovornika komesara za proširenje.

Peter Stano

Peter Stano

„Asocijacije na Balkan često nisu pozitivne. Odmah promislite – korupcija i organizirani kriminal, što, i nije sasvim netočno, ali u procesu pregovaranja, mi smo postavili zahtjeve da se nove članice moraju suočiti s ovim problemima i iskorijeniti ih. Korupcija je loše naslijedstvo prošlosti i političkog sistema. Na Balkanu je bio i rat, i to je bilo okruženje u kojem su „cvijetale“ ilegalne aktivnosti. U procesu pridruživanja jasno smo rekli da se svemu tome mora stati na kraj i taj proces je u toku. Nažalost, o tim pozitivnim promjenama malo je informacija u zapadnoevropskoj štampi, pa ako se i pojavi neki članak, najčešće je to o negativnim stranama, kriminalu i mafiji. Ipak, ako zapadnoevropski građani odu na Balkan lako će vidjeti sasvim drugačije lice svake države i nacije, pa će se moći suočiti sa vlastitim predrasudama i vrlo vjerojatno se vratiti sa drugačijim shvaćanjima. No, još jednom želim istaknuti da ne krijemo da ima problema u ovim zemljama, ali proces proširenja i jest tu kako bi se pomoglo ovim državama da se riješe loših i negativnih stvari“.

Peter Stano naglašava da za promjenu pogleda na nove članice unutar Unije, ipak treba određeno vrijeme i podsjeća na pridruživanje države srednje i istočne Evrope 2004.

„I danas ima straha i zabrinutosti među takozvanim starim članicama, često i zbog izostanka informacija. Treba vremena da javnost shvati da nema osnova za zabrinutost, da strah nije stvaran i da nema razloga da se protive dolasku ljudi iz Poljske, Slovačke, sutra iz Hrvatske, ili, konačno iz Srbije, ili jednog dana, možda, s Kosova. Ne mogu reći da postoje dramatične promjene u percepciji ili stavu javnosti prema Zapadnom Balkanu. To je proces, a zadatak je Evropske komisije da osigura građanima što više informacija kako bi na osnovu njih mogli izgraditi vlastito mišljenje“, ističe Stano.

Vjerojatno će im u tome pomoći promotivne akcije Bruxellesa, za koje se samo ove godine, izdvaja 6 milijuna eura, a koje predstavljaju „skriveno blago“ budućih članica Evropske unije.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG