Dostupni linkovi

logo-print

Skokovi sa Starog mosta – tradicija koja je zasjenila politiku


Skokovi sa Starog mosta u Mostaru, 28. jul 2013.

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru, 28. jul 2013.

Završeni su još jedni, 447. po redu, visinski skokovi sa Starog mosta u Mostaru. Ta tradicionalna sportsko-turistička manifestacija i ove godine je skrenula pažnju na Mostar i Bosnu i Hercegovinu, ali u jednom sasvim drugačijem, pozitivnom svjetlu, za razliku od slike kakva u svijet sa tih prostora ide svaki dan - kriza, blokade, podjele, te siromaštvo. Mostarske skokove sa Starog mosta u Neretvu i ove godine su pratili neki od najvećih svjetskih medija, a privukli su i neke od vodećih svjetskih diplomatskih autoriteta. Iako se sve glasnije priča o tome da bi tradicija skokova mogla izumrijeti, sagovornici Radija Slobodna Evropa tvrde upravo suprotno.

Uz fanfare i nagrade najboljima i najsmjelijima, spuštena je zavjesa na 447. po redu, tradicionalne skokove sa mostarskog Starog mosta u Neretvu. Odvažni skakači iz zemalja bivše Jugoslavije - što na glavu, što na noge - obrušavaju se sa visine od oko 27 metara u nemirne i brze vode te rijeke.

Skokovi su, opšta je ocjena, grad Mostar, ali i cijelu BiH, prikazali u pozitivnom svjetlu. Ovog puta, na obale Neretve i pred medijske sadržaje, ljude iz BiH i svijeta nisu dovele ni podjele, ni etnički incidenti, niti politička ili ekonomska kriza u Mostaru, nego tradicionalna sportsko-turistička manifestacija.

Upravo ta tradicija, koja datira još od izgradnje Starog mosta sredinom 16. stoljeća, očuvana je cijelo to vrijeme, pa i za Drugog svjetskog rata, naprimjer. To za Radio Slobodna Evropa svjedoči legenda mostarskih skokova, čovjek koji je 1987. godine dobio zlatne olimpijske krugove od Međunarodnog olimpijskog komiteta, Emir Balić. Balić nam je pod Starim mostom ispričao:

„Sjećam se kad su skakali, samo tada bez turista. To se skakalo za svoju želju. Tačno za vrijeme Drugog svjetskog rata, a ovdje mi kao djeca sjedili.“

Preteča današnjeg, organizovanog takmičenja su skokovi iz 1950. i 1960. godina, kada su skokovi poprimili jugoslavenski karakter, priča Emir Balić.

“Prvi skakači koji su dolazili u Mostar su bili iz Đakovice. Zatim su dolazili skakači iz Šibenika, Zadra, Slovenci, iz Zenice, Banje Luke“, prisjeća se on.

Emir Balić se sjeća da je to bilo vrijeme, za razliku od današnjeg, velikog druženja na plažama Neretve, i odvijalo se tokom 24 sata, posebno za vrijeme školskih raspusta. Upravo na taj način su, takoreći, “regrutovani” skakači za mostarske skokove:

“Treniralo se tu po pet godina da bi se došlo na malo veću pećinu. Poslije Slobode došao je Titov most, a poslije kruna svega bio je Stari most. Ko je skočio sa Starog mosta proslavlja se, upiše se u tzv. društvo odvažnih - je li, skočio je sa Starog mosta.“

Pregovori za UNESCO

A tako se dolazi i do suštine problema ovog vremena. Zadnjih godina sve češći su medijski napisi da tradicija skakanja u Mostaru izumire. Naime, već decenijama nakon rata Neretva je prekomjerno zagađena, u nju se direktno izlijevaju otpadne vode bez pročišćavanja, pa zadnjih godina kupača na Neretvi gotovo uopšte nema. Nekada pune gradske plaže sada zjape prazne.

I dok se čeka da mostarske vlasti konačno riješe problem kolektora i pročišćivača otpadnih voda, što bi moglo koštati i do 26 miliona eura, Klub skakača u vodu “Mostari” nastoji očuvati tradiciju. Da uspjeha, ipak, ima dokaz su mladi, tek stasali skakači poput Igora Kazića, koji je ove godine u disciplini skokova na noge osvojio drugo mjesto, a prethodnih godina je u više navrata i osvajao to takmičenje:

"Imam 22 godine i prvi put sam sa Starog mosta skočio sa 15 godina. Kad sam učio plivati, odmah sam počeo skakati, metar po metar.“

Kazić, koji je za RSE najavio da će se naredne godine okušati i u opasnijoj i atraktivnijoj disciplini skokova na glavu, uvjeren je da tradicija skokova ne može izumrijeti:

„Pa evo sad ove godine priključilo se par mlađih skakača. Ima još par skakača koji bi se mogli otisnuti sa Starog mosta.“

Želju za takmičenjem i pobjedom ne gube ni skakači srednje generacije.

Sedmerostruki šampion, čovjek koji je i ove godine bio najbolja mostarska “lasta”, Lorens Listo kaže:

„Treniram svake godine po dva sata u teretani, a ostalo kad dođu fino vrijeme skačem sa visina.“

Još otkako su osamdesetih godina prošlog stoljeća postali svjetska senzacija, mostarski skokovi sa Starog mosta privlače pažnju i najvećih svjetskih medija. Ove godine tu su, pored ostalih, bili i agencije Associated Press, te Reuters. Portparol mostarskih skakača Saša Oručević fenomen privlačnosti skokova ovako objašnjava:

„Kada imate spomenik nulte kategorije UNESCO-a, koji uz to ima svoju dušu, dosta kontakata sa novinarima, naravno najupečatljiviji su odnosi sa stranim novinarima, imate velike kuće koje vam dođu kao Eurosport, DSF, BBC, CNN...“

Uskoro bi mostarski skokovi mogli i zvanično postati svjetsko vlasništvo.

“Upravo smo u pregovorima da naši skokovi uđu na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine. Kako to već civilzovani svijet gleda, pogotovo kad nemaju nešto tako u svom komšiluku ili u avliji, nego je to u nekoj BiH i u Mostaru, onda dođu, vide o čemu se radi i, vjerujte, zaljube se u to“, kaže Saša Oručević.

Zato su i ove godine skokovi privukli gledaoce iz cijele BiH, ali i iz svijeta. Među njima bio je i šef švedske diplomatije i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt. On je za RSE izjavio:

“Fantastično postignuće. Lijepo za vidjeti. To je i sport i umjetnost. Mostar je sjajno mjesto za posjetiti.“
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG