Dostupni linkovi

logo-print

Skandal sa Centrom za deminiranje u BiH: Od mita do reketa


Dušan Gavran, foto: Midhat Poturović

Dušan Gavran, foto: Midhat Poturović

Hapšenje direktora bh. Centra za uklanjanje mina Dušana Gavrana, koji je osumnjičen za zloupotrebu položaja, primanje mita i krivotvorenje službene isprave, pokazalo je kako je interes pojedinca bitniji od sigurnosti više od pola miliona građana. Tim prije što je, još prije dvije godine, osam bh. firmi koje se bave deminiranjem upozoravalo na brojne nezakonitosti u BH MAC-u - od namještanja tendera do reketiranja kako bi se dobili poslovi.

Fadil Kamarić, iz Jelah-Polja, posljednja je žrtva mina u BiH. Nastradao je dok je sjekao drva za ogrijev na miniranom području. On je četvrta žrtva mina od početka godine.

U postratnom periodu mine su odnijele 600 života, a preko 1.700 osoba ostalo je sa teškim povredama. No, u zemlji najzagađenijoj minama u Evropi, od spašavanja života, čini se, važnije je obogatiti se na donatorskom novcu namijenjenom za deminiranje, na šta ukazuje i hapšenje Duška Gavrana, direktora BH MACA.

„Osumnjičen je za koruptivna kaznena djela, odnosno za zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje dara ili drugog oblika koristi i krivotvorenja službene isprave. On je direktor Centra za uklanjanje mina i istraga koja se vodi odnosi se na nezakonitosti u procesu deminiranja u BiH, tijekom kojih je ostvarena nezakonita imovinska korist“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Pretres prostorija bh. Centra za uklanjanje mina, te Gavranovo privođenje, upućenijima nisu novost. Još prije dvije godine državna ministarstva sigurnosti i civilnih poslova upoznata su sa nezakonitim radnjama.

Naime, predstavnici osam domaćih deminerskih kompanija upozorili su na probleme na koje nailaze, reketiranja, ali i ugrožavanje građana kroz neadekvatan proces deminiranja koji obavljaju favorizovane kompanije. Oko 200 stranica dokumentacije zajednički su predali Tužilaštvu BiH. Jedna od firmi je i mostarska Pro Vita. Džafer Kumbara navodi detalje zbog kojih su i podnijeli prijave:

„Dobijali smo najmanje bodova, bez obzira što to nije bilo opravdano sa strane BH MACA, što znači da su ljudi koje je Dušan Gavran slao na tendere imali tačno instrukcije šta će uraditi i kako će reći i nas bodovati. A druga stvar je bila da smo radili projekte EU, gdje je Dušan Gavran vršio ogroman pritisak da nam ne da projekte prioriteta iz BH MACA , nego nam je on određivao male, sitne projekte koji su finansijski neizdrživi i nisu imali ni ekonomsku ni fizičku opravdanost da to mogu biti prioriteti kakve finansira EU, jer oni u suštini finansiraju projekte održivog povratka raseljenih lica, infrastrukturu.“

Kulminiralo je, kaže, nakon što su na Palama kao bosanske registrovane kompanije iz Hrvatske, kojima su namještani poslovi za tender vrijedan tri miliona eura, a koji je finansirala Svjetska banka.

Pritisak donatora

Novinarka Slobodne Bosne Suzana Mijatović činjenicu da su u BH MACU kalkulisali ljudskim životima smatra strašnom, navodeći kako je trebao pritisak međunarodnih donatora da se pokrene postupak:

„U nekim slučajevima su deminirani prostori u istočnoj Hercegovini koji su vrlo slabo naseljeni i gdje je puno manja opasnost da neko pogine nego što se dešavalo u Zeničko-dobojskom kantonu, u Posavini, Tuzlanskom kantonu, gdje je, što je najstrašnije, posljednjih mjeseci bilo jako puno žrtava. Meni se čini da je i ova istraga intenzivirana tek nakon što su reagirali predstavnici međunarodne zajednice. Njemački vojni ataše u BiH je upozorio na diskriminaciju domaćih kompanija čiji su predstavnici došli u sukob sa direktorom Dušanom Gavranom. Najnovija afera je tender Svjetske banke - projekt Sava, koji je obustavljen zbog sumnjivih poslova“, navodi Mijatović.

Pri tome, dodaje Mijatović, odgovorni su znali da postoje nezakonitosti:

„U tom periodu se na tom predmetu promijenila su se tri tužitelja. Tek ovaj posljednji uhvatio se posla, iako su, dakle, i tužiteljstvo, a i svi nadležni ministri na raspolaganju, što je kod nas vrlo neuobičajeno, imali ljude koji su bili spremni svjedočiti“, naglašava Mijatović.

Svih osam kompanija, kaže Kumbara, prošle su isto iskustvo, uključujući i reket:

„Dušan Gavran je slao svoje kurire da se od nas traže pare, da se njemu daju pare, pa da onda mi možemo birati projekte kakve god hoćemo, bez obzira da li imaju opravdan ili neopravdan karakter što se tiče finansiranja Evropske komisije“, tvrdi Kumbara.

Za sve to vrijeme Gavran se žalio kako nema dovoljno podrške procesu deminiranja. Na obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv mina nedavno je kazao:

„Prošle godine trebalo je biti planirano 44 miliona maraka u budžetu, nije planirana nijedna marka. Za 2014. godinu sa žaljenjem moram da kažem da nisu isto planirana sredstva za deminiranje.“

Dok je optuživao kako novca nema, Gavran je, tvrde bh. kompanije, putem favorizovanja firmi procentom od dobijenih poslova „ugrađivao“ i svoj interes. Navodi se i da je od takvih aktivnosti zaradio najmanje milion eura. Pri tome sigurnost građana je bila pri dnu prioriteta, tvrdi Kumbara:

„Pro Vita nikad od kada postoji, uradila je dosad preko sedam miliona kvadrata, nije imala ogrebanog čovjeka, dok od kompanije koje je gurao Dušan Gavran ima čak kompanija koja ima devet mrtvih od svog postojanja, ali ona je glat prolazila.“

Inače, Pro Vita je i jedna od kompanija koja je od Vlade SAD-a, a putem Komisije za deminiranje, dobila i posebnu opremu. Uz nju je opremu dobila i sarajevska kompanija BH Demining.

Ove su firme prije nekoliko godina poslovale sa izuzetnim rezultatima i velikim brojem zaposlenih. Danas je BH Demining, naprimjer, sa nekadašnjih 120 zaposlenih spao na dva - i angažovanje po potrebi.

Najstrašnije od svega je to što je ispred sigurnosti više od pola miliona bh. stanovništva stao interes pojedinca. Tako, zahvaljujući malverzacijama, još 120.000 mina vreba nove žrtve, koje i danas žive okružene minskim poljima strahujući za svoje i živote svoje djece.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG