Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na žrtve deportacije iz Crne Gore: Ni osude ni spomenika


Milorad Ivanović, Milislav Marković i ostalih devet bivših službenika MUP-a izlaze iz suda nakon oslobađajuć presude za deportacije, 2012.

Milorad Ivanović, Milislav Marković i ostalih devet bivših službenika MUP-a izlaze iz suda nakon oslobađajuć presude za deportacije, 2012.

Predrag Tomović

Dvadeset i dvije godine porodice žrtava deportacije iz Crne Gore čekaju pravdu i nijesu je do danas dočekale…

Obilježavanje te godišnjice u Crnoj Gori proteklo je u sjenci lokalnih izbora pa su samo rijetki podsjetili na zločin za koji do danas crnogorski sudovi nijesu donijeli osuđujuću presudu.

Država Crna Gora godinama ignoriše i inicijativu da se ustanovi dan sjećanja na žrtve deportacije i da se napravi spomen obilježje u Herceg Novom.

Predstavnici civilnog društva godinama upozoravaju da Crna Gora nije odlučno i odgovorno pristupila preispitivanju vlastite uloge u posljednjim jugoslovenskim ratovima, iako je nesporno da je bila učesnik ratnih dešavanja.

Deportacija izbjeglica 1992. godine jedan je od najstrašnijih događaja u novijoj istoriji Crne Gore.

Na procesuiranju tog ali i svih drugih ratnih zločina palo je prije svega crnogorsko tužilaštvo kao i sudovi koji do danas nijesu donijeli niti jednu pravosnažnu presudu za ta zlodjela, kaže za naš program Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje:

“Činjenica je da u crnogorskom pravosuđu niko nije odgovarao zbog takvog učinka. Takođe, činjenica je da su se pitanja ratnih zločina ponovo našla u fokusu Evropske komisije u okviru njenog posljednjeg izvještaja o napretku Crne Gore. To ukazuje da bez obzira na to što su crnogorski pravosudni organi pokušali da se ovi slučajevi praktično zataškaju i da žrtve ne dobiju zadovoljenje pravde nijesu u tome uspjeli. Takođe, još jednom podsjećam da ratni zločini ne zastarijevaju i da se istina i motivima, karakteru i posljedicama ali i odgovornima za ove zločine jednog dana moraju biti otkriveni. Činjenica je da se u Crnoj Gori desio zločin a ako imamo žrtve i ako imamo zločin onda je logično da imamo i počinitelje tog zločina", naglašava Tamara Miljuš.

Akcija za ljudska prava je prije tri godine zajedno sa CGO i predstavnicama Anime podnijela inicijativu da se 27. maj ustanovi kao dan sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica iz BiH i da se napravi spomen obilježje u Herceg Novom.

To se, međutim, do danas nije dogodilo, podsjeća Marijana Buljan:

“Prošle su već tri godine od kada je Akcija za ljudska prava sa svojim partnerima podnijela inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i tadašnjim svim šefovima poslaničkih klubova da se 27. maj proglasi danom sjećanja na žrtve depotacije iz Crne Gore. Podnijeli smo još jednu inicijativu Vlade Crne Gore čiji je premijer bio Igor Lukšić, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću, kulture Branislavu Mićunoviću, kao i predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi Dejanu Mandiću da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije. Međutim, nijesmo dobili odgovor niti na jednu od naših inciijativa", naglašava Marijana Buljan.

U Akciji za ljudska prava su godinama pratili rad sudova u postupku za deportacije ali i u drugim predmetima za ratne zločine.

Marijana Buljan nam govori što su sve uočili:

“Evidentno je da ne postoji politička volja da se Crna Gora suoči sa ratnim zločinima koji su počinjeni na njenoj teritoriji. Evidentno je ili da se ne podižu adekvatne optužnice ili da se podižu za lakša krivična djela od mogućih krivičnih djela a i sudovi pri ocjenjivanju se često ne vode praksom Međunarodnog suda za ratne zločine. Tako se za olakšavajuće okolnosti uzimaju okolnosti koje sudovi kada sude o ratnim zločinima ne uzimaju u obzir, dok se ne uzimaju u obzir otežavajuće okolnosti koje u sličnim postupcima sudovi u regionu kao i međunarodni sud uzimaju kao valjane.“

Podsjetimo, prije 22 godine crnogorska policija nezakonito je uhapsila najmanje 66 civila koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Većina izbjeglica je ubijena dok je samo 12 preživjelo koncentracione logore u koje su bili prebačeni.

Poslije četvorogodišnjeg suđenja, Vlada Crne Gore je 2008. godine isplatila naknadu štete preživjelima i porodicama stradalih.

U maju ove godine Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Viši sud u Podgorici oslobodio devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica.

Za deportaciju su bili optuženi - Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

XS
SM
MD
LG