Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na Jasenovac u središtu Zagreba


Paviljon u spomen proboja jasenovačkih logoraša na Preradovićevom trgu, 16. srpanj 2013.

Paviljon u spomen proboja jasenovačkih logoraša na Preradovićevom trgu, 16. srpanj 2013.

Od ponedjeljka pa do kraja tjedna crno obojani kvadar veličine manje barake postavljen je na zagrebačkom Preradovićevom trgu u znak sjećanja na proboj posljednjih logoraša iz ustaškog logora Jasenovac travnja 1945. godine. Kao doprinos kulturi sjećanja, projekt je realiziran kroz program kulture Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba.

Zagrebački Cvjetni, odnosno – službeno - Preradovićev trg, niti stotinu metara od Trga bana Jelačića. Nasred trga, na par metara od terasa okolnih kafića - crno obojani kvadar bez ikakve ploče, natpisa iili objašnjenja. U njemu hodnik kojim se dolazi u prazan prostor – sobu - s osnovnim informacijama o jasenovačkom logoru – radnom, sabirnom, tranzitnom i logoru smrti, a sve u spomen herojskog pokušaja proboja preostalih logoraša 22. travnja 1945.

Projekt je realiziran kroz program kulture Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zagreba, a o njegovom konceptu za RSE govori voditeljica programa kulture u Srpskom narodnom vijeću Aneta Lalić.

„Urbana gradska jezgra – zagrebački Cvjetni trg, inače nešto poput dnevne sobe Zagrepčana – bila je idealno mjesto za smjestiti nešto što podsjeća na logorsku baraku, ali na vrlo nenasilan način - poziva ljude da u nju uđu, ispitaju što se ima vidjeti. Zapravo na momenat mogu i sami iskazati neku vrstu komemorativnog poštovanja žrtvama kada se nađu unutra, a osim toga mogu nešto i naučiti o njihovom stradanju", kaže Lalić.

Privučeni crnim kvadrom bez ikakvih oznaka, ljudi ulaze i zadržavaju se unutra koju minutu. Evo prvih dojmova nekoliko posjetitelja.

„Svakako je potresno.“

„Dosta je zanimljivo. Mislim da bi moglo biti nama poučno, da pokazuje neke činjenice za koje neki od mlađih ljudi možda ne znaju, i dosta je potresno. Pogotovo ta crna kutika – kada uđeš unutra dosta je klaustrofobično i te emocije nekako krenu... Zaboraviš na trenutak da si u centru grada i baš si potresen na neki nači, pogotovo kada vidiš brojke žrtava i svega. Dobro je napravljeno, sviđa mi se!“

„Jako interesantno i jako dobro izvedeno.“


Drugačiji pristup

O ovom drugačijem pristupu kulturi sjećanja Aneta Lalić kaže:

„Nismo htjeli imati koncept koji će biti upadljiviji. Namerno je sam koncept sveden, jer smo zapravo smatrali da se prije jasenovačka tragedija prikazivala na nekakve drugačije načine i da su ti drugačiji načini možda isrpljeni kao argumenti, a da je ova arhitektura sjećanja nešto potpuno drugačije i da upravo zbog toga privlači više pažnje danas u Zagrebu i u hrvatskom društvu.“

Na zidovima paviljona su činjenice o stradanjima u Jasenovcu

Na zidovima paviljona su činjenice o stradanjima u Jasenovcu

Autor koncepta je Saša Šimpraga, arhitekt paviljona David Kabalin, a dizajner panela Niko Mihaljević. Govoreći prigodno na otvorenju paviljona u ponedjeljak navečer, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je među ostalim „da smo danas, kada živimo u multikulturnom i multikonfesionalnom društvu, mlađim naraštajima dužni govoriti povijesnu istinu o strahotama i žrtvama Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog rata, kako se ne bi zaboravilo i ponovilo.“

Za četiri godine postojanja jasenovačkog logora, u njemu je ubijeno između 80 i 100 tisuća ljudi, Kako bi se presjekle manupulacije brojkama. Spomen-područje Jasenovac izrađuje poimenični popis žrtava, na kojem je sada 83.145 osoba. Najviše žrtava su Srbi - njih 47.627, zatim Romi - njih 16.173, Židovi - 13.166 i Hrvati - 4.225.
Travnja 45-te naređena je likvidacija svih logoraša. Logorašice su pobijene 21. travnja, a dan kasnije u proboj su – u razmaku od nekoliko sati –krenule dvije skupine logoraša. Od njih blizu 900, stotinjak je uspjelo pobjeći i priključiti se nastupajućim partizanima, a ostali su pobijeni.

Komemoracija proboja logoraša se na godišnjicu proboja svake godine organizira u samom Spomen području Jasenovac, a ove je godine zbog poplava malo odgođena i održat će se 12. svibnja. Već je najavljeno sudjelovanje cijelog državnog vrha uz izravan prijenos na javnoj televiziji.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG