Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na Džemala Bijedića


Mostar i Bosna i Hercegovina 18. januara obilježavaju godišnjicu tragične smrti Džemala Bijedića, nekadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća, odnosno Vlade socijalističke Jugoslavije. Bijedić je, podsjetimo, 1977. godine poginuo u avionskoj nesreći u - za mnoge - nerazjašnjenim i sumnjivim okolnostima.

Stručnjaci i analitičari vjeruju kako je Džemal Bijedić bio političar međunarodnog kalibra i da bi danas takav profil zvaničnika itekako dobro došao zemljama bivše Jugoslavije i to u svim oblastima, od unutrašnje politike, do ekonomije i međunarodnih odnosa.

Profesor Husnija Kamberović, sa sarajevskog Instituta za historiju, autor knjige "Džemal Bijedić - politička biografija" o profilu Džemala Bijedića kao političara, za Radio Slobodna Evropa, kaže:

"Ja mislim da je Bijedić bio atipičan političar i on se nikako ne može porediti sa današnjim političarima. Zašto? Bijedić je pripadao grupi političkih aktivista koji su do kraja vjerovali u ono što rade. Jer mnogi današnji političari ne vjeruju u ono što rade, a Bijedić je bio čovjek koji je vjerovao u ono što radi."

Kamberović ističe kako se Džemal Bijedić istakao u više oblasti djelovanja:

"U vrijeme dok je bio predsjednik Skupštine, ili obnašao brojne druge dužnosti na prostorima BiH, on je jako puno na afirmaciji Bosne u jugoslavenskim okvirima, radio je na afirmaciji muslimanskog nacionalnog identiteta, skidanju hipoteke ustaštva sa hrvatskog stanovništva na prostorima zapadne Hercegovine, radio je na obnovi Bosanske krajine koja je bila porušena zemljotresom."

Ugledni mostarski advokat i istaknuti javni radnik, Josip Muselimović rekao je:

"Golem je doprinos gospodina Džemala Bijedića u gospodarskom razvitku Mostara i cijele regije, zapravo, ovakvih političari bi itekako danas dobro došli".

Vera Katz, sa Instituta za historiju u Sarajevu, kaže kako se Džemal Bijedić 1971. godine, na početku mandata predsjednika savezne jugoslavenske Vlade, suočio sa teškom ekonomskom krizom, infacijom, prezaduženošću zemlje kod međunarodnih institucija. Izneseni podaci, za današnje prilike, zvuče nevjerovatno.

"Mada su mnogi bili skeptični prema njegovim preduzetim mjerama, on je uspio stabilizirati poljuljanu ekonomiju.... Do kraja 1976. godine, stopa rasta industrijske proizvodnje dostigla je tri posto, ostvarene su devizne rezerve tri milijarde dolara i platni suficit od 330 miliona dolara..."

(FOTOGALERIJA: Sjećanje na Džemala Bijedića)

​Gotovo nestvarno zvuče podaci o ponašanju Džemala Bijedića kao političara. Činjenice koje iznose historičari primaju posebnu težinu u vrijeme dok mediji u regionu sve više pišu o enormnom bogatstvu aktuelnih vladajućih elita i siromaštvu onih kojima upravljaju.

Profesor Adnan Velagić, sa Univerziteta "Džemal Bijedić" Mostar, kaže kako popularni "Džemal" jeste bio političar i partijski funkcioner:

„Ali istovremeno je bio čovjek narodnog kova, čovjek kojemu nije bilo važno gdje za stolom sjedi, da li mu kažu druže predsjedniče, ili samo Crni, čovjek koji je nakon tragične smrti iza sebe ostavio samo stari automobil i ušteđevinu od svega 5.000 maraka."

Džemal Bijedić bio je, kaže profesor Husnija Kamberović, i vrsni diplomata.

„Poznata je stvar da je u Jugoslaviji vanjska politika uglavnom bila rezervirana za predsjednika države, znači za Josipa Broza Tita. Bijedić je bio tu jedini izuzetak jer je on vrlo često čak krčio puteve kojima je kasnije Tito išao u vanjskoj politici.“

Bijedića su uz najviše državničke počasti primali i u nesvrstanim zemljama, koje nisu igrale nikakvu ulogu u međunarodnoj politici, ali i u glavnim gradovima svjetskih velesila.

"Nije više u pitanju da li je posjeta Zambiji ili Sjedinjenim Američkim Državama. I jedna i druga u protokolu su organizirane kao posjete na najvišem nivou", kaže Amir Duranović, sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Članovi najuže Bijedićeve rodbine i danas - 36 godina nakon njegove pogibije - tvrde kako se radilo o klasičnom političkom ubistvu i atentatu. Bahrudin Bijedić, brat od strica Džemala Bijedića i nekadašnji konzul Jugoslavije u Chicagu.

„Jer je bio normalan kandidat za Titovog nasljednika. Jer je bio nosilac integriteta i jedinstva Jugoslavije u to vrijeme. Imao je puno protivnika koji su ga, mislim, perfidno likvidirali, u rukavicama.“

Nezaobilazno je pitanje, kakva bi danas bila Bosna i Hercegovina kada bi imala političare Bijedićevog kalibra. O tome Bahrudin Bijedić kaže:

„Bila bi vrlo prosperitetna, napredna i bili bi jednakost i bratstvo među ljudima. Nikada ne bi bilo ovo što se u Mostaru sada dešava. Za Džemalom bi pošli svi ljudi dobre volje. Bio je lider - voljeli su ga ljudi i on je volio ljude. Ja znam, kada je poginuo da nijedna hrvatska kuća nije ostala ravnodušna prema njegovoj smrti.“
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG