Dostupni linkovi

logo-print

Kakav je utjecaj rat iz devedesetih imao na građane BiH?


"Ljudi su jako umorni i dosta im je svega, a osobito priča o ratu", kaže Bugarin

"Ljudi su jako umorni i dosta im je svega, a osobito priča o ratu", kaže Bugarin

Sjećanja brojnih bh. građana na protekli rat i dalje su veoma živa, a mnogi i danas proživljavaju traume iz 90-ih. Međutim, posljednjih dana od političara, ali i domaćih i inostranih medija, građani mogu slušati priče o mogućnostima novog rata u BiH.

O tome kakav je utjecaj rat iz devedesetih imao na građane, ali i reakcijama na spominjanje mogućnosti novih sukoba, razgovarali smo sa mladim etnologom iz Novog Travnika Velimirom Bugarinom.

"Problem u BiH je to što se ratu prisutupa isključivo iz političkog i povijesnog kuta": Velimir Bugarin

"Problem u BiH je to što se ratu prisutupa isključivo iz političkog i povijesnog kuta": Velimir Bugarin

Bugarin je posvetio šest godina izučavanju utjecaja ratne svakodnevice 90-ih godina prošlog stoljeća na živote ljudi. Govoreći o aktualnoj političkoj krizi i sve učestalijim medijskim napisima da bi ona mogla biti uvod u novi rat u BiH, Bugarin kaže da vjeruje da, nakon svega što se dogodilo prije 20 godina, političari više ne smiju računati na to da će građani biti spremni uzeti oružje u ruke.

"Ljudi su jako umorni i dosta im je svega, a osobito priča o ratu. Žele gledati u budućnost, zanimaju ih socijalna i ekonomska pitanja. Svi koji su preživjeli rat više nemaju snage i ne žele opet isto proživljavati. Oni koji rat zagovaraju, sigurno neće svoju djecu poslati na prvu crtu obrane“, smatra Bugarin.

Osim što je svoje radove posvetio ratnim devedesetim, Bugarin ih je i sam proživio, što mu je olakšalo da shvati kakav su utjecaj one imale na građane. Iako je tokom rata imao manje od deset godina, kaže da se i danas sjeća zvukova svake ispaljene granate i metka. Na to, kako kaže, nisu zabravili ni građani, ali im se već serviraju priče o novom ratu.

"Sjećam se prve granate kao da je pala jučer... Znam točno gdje sam stajao, kakve su vremenske prilike bile, tko je bio u mojoj blizini. To su neke stvari koje čovjek ne zaboravlja. Može se reći da od kraja rata iz 90-ih, i dalje živimo u ratu. Pogledajte samo vijesti, rat se stalno potencira. Zašto se potencira? Pa zbog toga što se političke grupacije ne mogu drugačije zadržati na vlasti, osim ako to neće propagirati među ljudima“, kaže on.

"Svi koji su preživjeli rat više nemaju snage", kaže Bugarin

"Svi koji su preživjeli rat više nemaju snage", kaže Bugarin

Iako tvrdi da je većina građana svjesna da iza priče o novom zveckanju oružja stoje pokušaji političkih manipulacija, Bugarin kaže da građani još nisu smogli dovoljno snage da im se suprotstave.

"Problem u BiH je što nedostaje samokritičnosti, kao i to što ljudi nisu skloni javnom kritiziranju. Kod nas nema te kulture javnog kritiziranja, nego ljudi sve skupljaju u sebi. Međutim, to će kad-tad izaći na vidjelo i ljudi će puknuti“, naglašava Bugarin.

O načinima na koje je protekli rat utjecao na građane BiH, do sada se malo govorilo, smatra Bugarin, koji je to želio to postići izložbom "Sjećanja na ratnu svakodnevicu". Želja mu je bila na jednom mjestu prikupiti predmete, poput lunch paketa iz humanitarne pomoći, uljanica, izbjegličkih kartona, ratnog izdanja novina, na koje su danas mnogi zaboravili, iako je ratna svakodnevica bez njih bila nezamisliva.

"Problem u BiH je to što se ratu prisutupa isključivo iz političkog i povijesnog kuta, a ne iz etnološko-antropološkog. Zašto se nešto dogodilo i koje su posljedice? Kako su ljudi živjeli i zašto se ne suočavaju istine? Dakle, uvijek imamo propagandu jedne, druge i treće strane“, ocjenjuje Bugarin.

Sjećanja građana na ratne devedesete Bugarin će uskoro predstaviti i u knjizi koja će, osim kao podsjetnik na događaje, poslužiti i kao upozorenje o pogubnosti ratovanja.

"Knjiga se temelji na doživljajima ljudi. Tu ima različitih situacija, od traumatičnih iskustava, poput onoga kada djevojka opisuje kako je metak pogodio trudnicu u njenoj blizini, do nekih, za to vrijeme, radosnih trenutaka, kao kad osoba uspije doći do čokolade. To su neka sjećanja koja vrijedi zabilježiti, među ostalim, da i mlađe generacije budu svjesne opasnosti koje konflikti mogu iznjedriti“, zaključuje Bugarin.

Etnolog Velimir Bugarin ističe da mu je jedna od želja napraviti muzej ratne svakodnevice, ali naglašava da je entuzijastima koji se samostalno bave znanstvenim istraživanjem veoma teško za svoj rad pronaći financijsku podršku.

  • 16x9 Image

    Marija Augustinović

    Novinarstvom se profesionalno počela baviti 2007. godine u redakciji Novinske agencije ONASA u Sarajevu. Nakon višegodišnjeg iskustva u agencijskom novinarstvu, angažirana je u radijskom i web novinarstvu.

XS
SM
MD
LG