Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na žrtve deportacije: Nema političke volje, nema spomenika


Herceg Novi, ilustrativna fotografija

Herceg Novi, ilustrativna fotografija

Ni nakon četiri godine od kada je grupa NVO podnijela inicijativu za izgradnju spomen obilježja žrtvama deportacije iz 1992.godine , političke elite u Herceg Novom nijesu dale zeleno svijetlo da bista ugleda svjetlost dana kao, prije svega podsjećanje na taj zločin. Iako je javnost svih ovih godina dobro upoznata sa prijedlogom o podizanju spomenika čini se da vlastima u Herceg Novom trebaju dodatne infomarcije kako bi glasali za taj prijedlog.

Ponovo ništa ...

To je epilog još jednog pokušaja da inicijativa grupe NVO o podizanju spomenika žrtvama deportacije bude prihvaćena od gradskih vlasti u Herceg Novom i konačno dovede do postavljanja biste koja bi generacije podsjećala na taj zločin iz 1992. godine.

Naime, predlog Dragana Šimraka iz SDP podržale su samo njegova partijska koleginica Milica Berberović i odbornica Jovana Šijaković iz Izbora. Odbornici vladajuće DPS, Izbora i Novske liste bili su uzdržani, a odbornici opozicionih SNP i Kluba Demokrata su, dok se glasalo, bili van skupštinske sale.

„Može se slobodno reći da još nema političke volje u Herceg Novom za jednu takvu inicijativu a o tome svjedoče i samo dva glasa podrške odbornika SDP sa jednim glasom odbornice iz Izbora. Ja sada ne mogu da kažem kada će ponovo ta inicijativa doći na dnevni red. Insistiraćemo da se o tome stalno raspravlja i tražićemo donošenje odluke da se to spomen obilježje stavi u plan spomen obilježja za slijedeću godinu. To je bio naš cilj“, kaže za RSE Dragan Šimrak iz SDP u Herceg Novom.

I pored toga što je za četiri godine od kada postoji inicijativa za podizanje spomenika žrtvama deportacije crnogorska javnost dobila sve informacije o tom predlogu grupe NVO, u DPS da bi glasali za traže dodatne informacije, kaže za naš program predsjednik opštinskog odbora te stranke Slobodan Radović Krušo:

„DPS nije bio informisan o namjeri, o mjestu i detaljima svega toga i to je razlog koji je doveo do naše uzdržanosti prilikom glasanja.“

Oglasila se i Bošnjačka stranka iz koje su poručili da je izostanak podrške inicijativi da se u Herceg Novom podigne spomenik Bošnjacima žrtvama zločina deportacije jeftina politička kalkulacija onih koji nisu to podržali.

NVO Anima, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, izražavaju razočarenje i žaljenje zbog odluke SO Herceg Novi.

Podsjećaju da su nesporne žrtve zločina, a da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom presudom. Kako su poručili u zajedničkom saopštenju sporno je jedino to što sud u tome nije prepoznao ratni zločin. Odsutnost ili uzdržan stav o odavanju počasti nevinim žrtvama, mjera je čovječnosti poslanika i poslanica hercegnovske skupštine i volje Crne Gore da pogleda istini u oči i spriječi da se slično ne ponovi, ističe se u saopštenju.

Upravo pomenute NVO svake godine u maju podsjećaju na taj zločin polaganjem cvijeća na mjesto odakle su državljani BiH deportovani, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi.

„Odnos lokalnih vlasti u Herceg Novom je razočaravajućijer pokazuje da se ni nakon više od 20 godina naš odnos prema procesu suočavanja sa prošlošću nije bitnije popravio. Možda bi čak mogli da kažemo da je on više izražen na nekom centralnom, državnom nivou nego na nivou lokalnih incijativa kao što je ova koja je po svemu sudeći trebalo da dobije podršku svih struktura ali na žalost nije prihvaćena. U svakom slučaju sa inicijativom svakako treba nastaviti i utvrditi da li postoje neke druge smetnje čije bi otklanjanja ubrzalo njenu realizaciju“, ističe Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Podsjetimo, u maju i junu 1992. najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u BiH. Samo 12 osoba deportovanih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG