Dostupni linkovi

logo-print

Situacija se mijenja, u korist žena, ali ne u svim segmentima


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Hrvatska već desetak godina potiče žene u poduzetništvu i danas je u njihovom vlasništvu 25 posto trgovačkih društava i 33 posto obrta. Iako se situacija mijenja na bolje, žene se i dalje susreću s barijerama i sterotipima koji ih usporavaju u karijeri.

"Dolazim iz korporativnog sektora i bila sam u situaciji da sam dosegla stakleni strop. Tu i tamo uvijek naiđete na muškarce i poslovne ljude koji imaj predrasude. Mislim da se može primijetiti situacija u kojoj su žene daleko manje plaćene nego muškarci. U upravnim i nadzornim odborima je zastupljenost žena poražavajuća. U upravnim odborima imamo samo devet posto žena a u nadzornim odborima 11 posto. Ovo je još uvijek muški svijet u poduzetništvu", kaže nam jedna sagovornica.

U hrvatskom je poduzetništvu oko 50.000 žena, pa i u nekim, donedavno, nezamislivim područjima, kao što je vinarstvo, ističe Jasna Antunović-Turk, iz vinarije Antunović iz Dalja, u Istočnoj Slavoniji.

"Kako vrijeme prolazi sve više žena se zapravo priključuje i tom sektoru iako je mnogo u dijelu analize i pripreme vina a nešto manje ih je vlasnica vinarija i koje su u tom poduzetništvu", smatra Antunović-Turk.

Iako o tome nije razmišljala dok je studirala nekako je, kaže diplomirana ekonomistica i vlasnica Vinarije Antunović, sve bilo predodređeno da nastavi stogodišnju obiteljsku tradiciju.

Jasna Antunović-Turk (lijevo)

Jasna Antunović-Turk (lijevo)

"Imali smo dosta veliko imanje i tradiciju uzgoja vinove loze tijekom godina. Ja sam se tog posla intenzivnije uhvatila prije deset godina sadnjom novih vinograda. Sad ih imam sedam u vlasništvu sa vinarijom kapaciteta 75.000 litara. Država nam je kroz svoje poticanje vinskog sektora pomogla. Samo vinarstvo je tražilo, čini mi se po sebi, novi uzlet i taj se trend osjetio u zraku i to se i desilo. Kvalitativno i na svaki drugi način je vinarstvo u Hrvatskoj otišlo izuzetno daleko u odnosu na prije deset godina. Nadam se da svojim vinima dokazujem da žene mogu puno napraviti u tom dijelu", tvrdi Antunović-Turk.

U samo nekoliko godina, iz vinarije Antunović, male "butik-vinarije" izišla su već četiri vrhunska vina, posebna sorta graševine, chardonnay, crni pinot i muškat ottonel.

"Jedna paleta, rekla bih, pomalo elegantnih, ženstvenih sorti. To su sorte koje traže žensku ruku u preradi", podsjeća ona.

S muškim kolegama danas odlično surađuje, ali u samom je početku nisu baš ozbiljno doživljavali.

"Teže se dokazati u njihovim očima da ste doista ozbiljni i da to doista kanite napraviti. Nakon nekog vremena kada dostignete status koji više ne igra ulogu u toj cijeloj priči onda su stvari mnogo lakše", ocijenjuje Jasna Antunović-Turk.

Gordana Frgačić, menadžerica i rukovoditeljica ljudskih resursa u Kauflandu Hrvatska, kaže da je već na početku svoje karijere shvatila da nije svejedno da li ste muškarac ili žena, pogotovo u korporativnom svijetu, ali, ističe, vrlo je bitno, i kako se same žene "postave", ravnopravno, ili podčinjeno. O tome je napisala i knjigu savjeta "Zašto smo manje plaćene".

"Sama sam radila te greške. Kada su muškarci i žene na istoj poziciji i sjede na nekom sastanku, ukoliko u tom trenutku treba možda donijeti kavu ili iskopirati nešto ili napraviti neki pomoćni poslić, obavezno se žene same od sebe dignu. Ne morate niti reći, a one će same skočiti i obaviti to jer smatraju da je to njihov zadatak. Vremenom ih muškarci ne percipiraju kao sebi ravnu, nego upravo kao neku pomoćnu snagu, bez obzira što su zapravo na istoj razini. U takvim situacijama treba ostati sjediti i reći kolegi da bi on mogao ovaj put to uraditi ili tako nešto", kaže Frgačić.

U još uvijek patrijarhalnom hrvatskom društvu ženama je teže napredovati i zbog nejednakog položaja u obitelji u kojoj ih većina nosi veći teret, u odgoju djece i kućanstvu.

"Nemate vremena ići na ručak sa poslovnim partnerima, širiti svoju mrežu poznanstava koja će vam kasnije pomoći u karijeri kad zagusti i kad treba nekoga nazvati. Žene najčešće nemaju koga nazvati. Muškarci imaju svoju mrežu koju grade upravo na tim ručkovima dok vi imate pomoćne zadatke koje trebate obavljati", ističe ona.

Mirela Holy, saborska zastupnica i čelnica političke stranke OraH (Održivi razvoj Hrvatske) tvrdi:
Mirela Holy

Mirela Holy

"U svakom slučaju ženama u politici, ali općenito u javnom životu i biznisu, u Hrvatskoj je daleko teže nego muškarcima jer ste pod posebnom lupom i morate biti daleko bolje od svojih muških kolega da biste uopće uspjeli i da bi vas počeli shvaćati ozbiljno."

Istraživanje koje je prije dvije godine provela agencija Ipsos puls pokazuje da u Hrvatskoj tek 8 posto žena predstavljaju direktorice, stručnjakinje i pripadnice višeg managementa, a čak 92 posto čine radnice, kućanice, službenice, srednje i niže manadžerice te nezaposlene žene.

Situacija se, polako, ali ipak mijenja, a Hrvatska ima i nacionalnu strategiju za poticanje žena u poduzetništvu.

"Danas su žene u Hrvatskoj korisnice 41 posto svih potpora koje ministarstvo poduzetništva i obrta daje a krenuli smo sa 18 posto. Mi imamo sa HBOR-om otvorenu zajedničku kreditnu liniju za poduzetnice", ističe Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta.

"Prije pet godina postotak žena u poduzetništvu je bio 18 posto a sada je već negdje oko 25 posto. Prema posljednjim statistikama Hrvatskog zavoda za statistiku vidimo da je razlika u plaćama u RH između muškaraca i žena oko 10 posto. U EU taj postotak je 16 posto", naglašava Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Statistika također pokazuje da su žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca, one čine 60 posto ukupne visokoobrazovane strukture, a u sferi menadžera svega ih je 30 posto, u upravnim i nadzornim odborima još manje, 10 - 12 posto. Većina ih, zaključuje pravobraniteljica Ljubičić, stigne uglavnom do "zamjeničke pozicije".

U 20 ministarstava u aktualnoj hrvatskoj Vladi čak je 45 zamjenica ministara a samo četiri ministrice.

"Takav odnos gdje žene predstavljaju zamjenička mjesta u odnosu na čelnike pozicija nam govori da se radi o kompetencijama stručnosti, kvaliteti koja je zasigurno tražena i za čelne pozicije. Upravo zbog takvog neravnomjernog odnosa možemo govoriti o staklenom stropu koji je još uvijek prisutan u hrvatskom društvu na tržištu rada", zaključuje Višnja Ljubičić.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG