Dostupni linkovi

logo-print

Siromaštvo uzorok kršenja dječijih prava u BiH


Ilustracija, foto: Maja Bjelajac

Ilustracija, foto: Maja Bjelajac

Prema nedavnim podacima Agencije za statistiku BiH, za pet godina broj djece koja oskudijevaju zbog besparice porastao za gotovo 15.000. Siromaštvo se odražava na sve segmente života djece, na njihov rast i razvoj, obrazovanje, socijalizaciju, pa i na zdravstveno osiguranje, tvrde stručnjaci.

Tuzlanka Mirzeta Kurahović živi sa troje djece u trošnoj baraci. Svakodnevno se pita kako djeci osigurati krišku hljeba:

„U narodnoj kuhinji dobijem četiri kutlače hrane - i mi jedemo. To što bude jedi dokle ima. A kad nema... Ako se šta zaradi na pijaci, prikupim da oni mogu da jedu.“

Istraživanja nevladine organizacije “Zdravo da ste” iz Banje Luke pokazalo je da su zbog neimaštine djeca žrtve nasilja među vršnjacima.

„Oni koji nemaju izloženi su pritscima druge djece, tako da ta djeca em što imaju smanjene uslove za život i razvoj, trpe i dodatan pritisak od svojih vršnjaka u školi. A to se drastično onda odražava na njihovu sliku o sebi, na njihov osjećaj samodovoljnosti i imaju osjećaj manje vrijednosti. To je, kao što znamo, vrlo loš faktor u razvoju djeteta“, kaže izvršna direktorica ove organizacije Nada Uletilović.

Bez zdravstvenog osiguranja

Porast siromaštva odražava se na djecu svih uzrasta, u svim sferama njihovog svakodnevnog života, pa tako ina zdravstveno osiguranje.

Prema zakonu djeca do 15 godina u oba bh. entiteta nosioci su zdravstvenog osiguranja. Međutim, u praksi je drugačija situacija, kaže Sahiba Srna iz Udruženja “Zemlja djece” iz Tuzle.

„Njihovo zdravstveno stanje je uslovljeno i zdravstvenim osiguranjem. I u tom polju je, nasreću, došlo do pozitivnih pomaka u posljednjih par godina, Djeca na sarajevskoj klinici Koševo, foto iz arhive

Djeca na sarajevskoj klinici Koševo, foto iz arhive

čime je svoj djeci na zakonskom nivou zagarantovan osnovni paket zdravstvenog osiguranja neovisno od statusa osiguranja roditelja. Međutim, činjenica je da se puna implementacija ovih zakonskih promjena još uvijek nije desila u većem dijelu Federacije jer se sredstva za ove namjene izdvajaju na nivou kantona, a i uputstva o primjeni ovih zakonskih promjena u praksi dosta kasne jer su u nadležnosti kantonalnih ministarstava zaduženih za socijalnu zaštitu. Prema informacijama kojima raspolaže naše udruženje, do sada je zakon u praksi zaživio tek otprilike u trećini federalnih kantona“, navodi Sahiba Srna.

U međunarodnoj organizaciji Save the children Norway kažu da je sporna i činjenica da djeca od 15 do 18 godina nemaju zdravstveno osiguranje ukoliko im roditelji nisu osigurani.

Veliki broj djece ne koriste zdravstvene usluge zato što roditelji nisu informisani da imaju to pravo, kaže Ahmed Pjano iz Save the children Norway:
Djeca do 15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, ali samo ako su registrovana u matičnim knjigama rođenih i imaju zdravstvenu knjižicu.

„Iako su se napravili značajni pomaci u sistemu imunizacije poslije rata, u BiH i dalje imamo situaciju da nam je samo oko 40 posto djece romske nacionalnosti u cijelosti imunizirano. Dakle, u 60 posto nije proces imunizacije završen. Sa druge strane, govoreći o tome u kakvom položaju se nalaze djeca Romi, onda treba napomenuti činjenicu da prema nekim pokazateljima djeca Romi su oko pet puta izložena većem riziku od neuhranjenosti. Dakle, defintivno postoji veza između siromaštva i ostvarivanja zdravstvene zaštite“, ocjenjuje Ahmed Pjano.

Nesklad zakona i njihove primjena u praksi najčešće ugrožavaju dječija prava, kaže šefica Odjeljenja za praćenje prava djece ombudsmana za ljudska prava u BiH Aleksandra Marin - Diklić:

„Najveći uzorok kršenja dječijih prava u BiH je sigurno siromaštvo. To je naše stanovište. A onda imamo drugi problem - nesklad između našeg zakonodavstva i njegove primjene u praksi. Mi smo od rada Odjela od polovine 2009. do danas imali veliki broj registrovanih žalbi i pritužbi. Veliki broj žalbi se upravo odnosio na probleme iz oblasti zdravstvene zaštite. Sva djeca do 15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, a kasnije u skladu sa zakonskim uslovima. Međutim, šta to znači? To prije svega znači da dijete mora biti registrovano u matičnim knjigama rođenih i da mora posjedovati zdravstvenu knjižicu“, naglašava Aleksandra Marin - Diklić.

Upravo zbog tih problema Institucija ombudsmana planira uraditi specijalni izvještaj o tome koliko se krše prava djece na zdravstvenu zaštitu.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG