Dostupni linkovi

logo-print

Široki Brijeg: Hercegovci "dobacili" do svemira


Politika je u Bosni i Hercegovini - po općim ocjenama - ušla u sve pore života. Međutim, da u toj zemlji ima ljudi koji se ne opterećuju samo politikom, pokazuje i primjer iz Širokog Brijega, u većinski hrvatskoj zapadnoj Hercegovini. Grupa tamošnjih entuzijasta je posljednjih dana - nakon višesedmičnih priprema - u stratosferu, na visinu od čak 30 km, izbacila letjelicu - dron, kojim vrše snimanje i mapiranje terena.

Projekat kojeg su nazvali „Hercegovina u stratosferi“ značajan je posebno za gorske službe spašavanja, jer će dramatično skratiti vrijeme potrage za osobama koje nerijetko nestanu u hercegovačkim vrletima. Možda je to za neke kućna zabava u razvijenom svijetu, međutim, za ovo što su mladi Širokobriježani uspjeli postići, pretežno priručnim sredstvima koje su sami napravili, kontaktirala ih je i NASA.

Željko Ćavar, Vinko Zovko i još nekolicina mladića iz Širokog Brijega ovih dana je sa visine od 30 km, iz stratosfere, snimila Zemlju i pogled na svemir oko naše planete. Sve to uspjeli su postići uz pomoć letjelice-drona, koju su sami lansirali na navedenu visinu sa brdskog lokaliteta Rasno, u općini Široki Brijeg.

Željko Ćavar

Željko Ćavar

„Mi smo radili projekt do 30 km - i taj projekat smo ostvarili sa meteorološkim balonom koji je napunjen helijem. Za snimanje smo imali klasične kamere koje se danas koriste u nekim akcijskim prikazivanjima ili tako nešto.“, objašnjava nam Širokobriježanin Željko Ćavar.

Dron, kojeg grupa Širokobriježana šalje 30 km iznad Zemlje je, ustvari, letjelica veličine otprilike košarkaške lopte, sa balonom koji je vuče prema gore. Dio opreme koju koriste su širokobriješki entuzijasti sami razvili i najvećim dijelom finansirali. Samo jedan balon za ovaj projekat košta 150 dolara.

Nakon puštanja u zrak letjelice, mladići iz Širokog Brijega nad dronom nemaju nikakvu kontrolu. Uprkos tome, zahvaljujući pažljivom planiranju i proračunima, uspjeli su letjelicu, sa visine od 30 km, prizemljiti na području općine Široki Brijeg, iako ona sa te visine može otići i stotinama kilometara dalje. „Znači, samo na osnovu proračuna ruže vjetrova. To smo na neki način uspjeli. Predviđenog pada je bilo od ovog mjesta dva kilometra zračne linije. Što se tiče našeg promašaja, mi smo vrlo zadovoljni.“, objašnjava Željko Ćavar

Sve to što rade nije prošlo nezapaženo.

„Mi smo imali kontakte iz NASA-e. Gospodin Robert Brant, koji je radio na Apolu 11 i misijama koje su išle na Mjesec i koji se kasnije uključio u projekat sasvim slučajno jer smo razmjenjivali neke savjete. Kada sam mu rekao da je moja ideja da to podignem i spustim u svoju općinu Široki Brijeg, on je rekao da je to praktički nemoguće. Ali mi smo u toj namjeri uspjeli, vratili smo svu opremu i balon na područje Širokog Brijega.“, dodaje Ćavar

Treba podsjetiti da je stratosfera drugi od pet atmosferskih omotača oko Zemlje i nalazi se na visinama od 10 do 50 kilometara iznad površine naše planete. Kakvi su tu uslovi, Ćavar opisuje: „To je u biti svemir, znači početak svemira. Situacija je za opremu, inače, vrlo teška jer su tu temperature preko minus 50 stupnjeva Celzijusovih, tako da smo morali raditi dva puštanja, jedno koje smo radili na 12 km, sa istom potragom - i jedno puštanje koje smo radili na 30 km, to je ovo koje je bilo završno.“

Dok razgovaramo sa Željkom Ćavarom, čuje se rad kvadkoptera – malog helikoptera sa četiri elise, opremljenog kamerom i daljinskim upravljanjem. Upravo uz pomoć kvadkoptera Željko Ćavar i njegovi drugovi su riješili i problem pronalaska drona, nakon što se letjelica sa 30 km visine vrati na Zemlju. Pomoću kvadkoptera pretražuju proračunato mjesto pada i pronalaze svemirskog posjetioca.

Mario Barbarić

Mario Barbarić

Međutim, sve ovo što radi grupa Širokobriježana ima i svoju praktičnu primjenu. Mapiranje Hercegovine iz stratosfere pomaže i Gorskoj službi spašavanja u pronalasku nestalih osoba, naprimjer na području Međugorja. Mario Barbarić, iz GSS-a Široki Brijeg, kaže da projekat može puno pomoći. „Jer možemo nabrzinu pretražiti teren, gdje nama puno šume, gdje je kamen, gdje je težak teren da bi ga ljudi obilazili. Možemo postići veliku brzinu u pretraživanju terena i to nam pomaže da što prije pronađemo unesrećenoga. Prošli mjesec smo imali, od deset dana, osam dana smo bili u potragama u Međugorju, tako da nam ovo može puno pomoći.“, rekao je Barabić.

Željko Ćavar, pokazujući nam na karti označeni primjer kruga potrage, dodaje da će, nakon što su označili to područje "dignuti letjelice koje će preletjeti teren da pogledaju gdje se tačno nalazi i mogu li utvrditi lokaciju samog objekta".

"Tako da će GSS dobiti koordinate praktički u metar preciznosti gdje se nalazi taj objekat.“, kaže Ćavar.

Sve što su mladi Širokobriježani postigli dokaz je da i u BiH ima pozitivnih stvari, koje odudaraju od sive svakodnevice. Jednostavno, nisu se zadovoljili slikama terena koje su do tada mogli pronaći, kaže član grupe entuzijasta Vinko Zovko.

„I onda smo htjeli napraviti nešto drugo, nešto što niko na ovom području nije napravio, pokazati da to i nije toliko komplicirano - da se i u ovoj našoj, maloj sredini, ruralnoj, može izvesti nešto o čemu mnogi misle da postoji samo na filmovima. Htjeli smo pokazati da je moguće napraviti i ovdje nešto što se radi po Americi, po Njemačkoj, te da mi nismo nimalo zaostali u vezi s tim pitanjem.“

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG