Dostupni linkovi

logo-print

Sirijske snage pojačavaju granatiranje Homsa


Sirijski opozicioni izvori kažu da je najmanje 12 ljudi ubijeno u bombardovanju centra grada Homsa.

Vladine su trupe, koristeći helikoptere i raketne bacače, prema istim izvorima, gađale i plinovod kojim se snabdjeva jedna rafinerija nafte u istom kraju.

U međuvremenu, Rusija i Kina su ponudile argumente za odbranu svog veta u Vijeću sigurnosti, nakon što su protekloga vikenda doživjele žestoke kritike Zapada.

Moskva i Peking odbili su odobriti Rezoluciju kojom se traži obustava vatre u Siriji, a predsjednika Bašara Asada poziva da podnese ostavku.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opisao je reakciju Zapada kao "nepristojnu i na granici histerije".

On je ustvrdio da bi odobravanje nacrta Rezolucije značilo da UN staje na jednu od strana u, kako ga oni zovu, „građanskom ratu u Siriji“:

"Oni žele da supotpišemo dokument u kojem Vijeće sigurnosti traži od sirijskih vlasti da zaustave akcije, a da se pri tome ne nameću nikakve konkretne obaveze za naoružane grupe koje se bore protiv režima. Takva Rezolucija značila bi svrstavanje na jednu od strana u gradjanskom ratu.“

Moskva i Peking su 4. februara stavili veto na mjere, koje su Vijeću sigurnosti predložili Arapska liga i podržali ostali članovi Vijeća.

U svojim komentarima u ponedjeljak, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe da Kina i Rusija štite sirijski režim, zvanični Peking tvrdi da samo podržava pravdu.

Američki državni sekretar Hillary Clinton ranije je kineski i ruski stav nazvala lakrdijom, optuživši ih da podržavaju sirijski režim.

Ruski ministar Lavrov i šef kontraobavještajnih službi Mihail Fradkov putuju sutra u Damask gdje će se susresti s predsjednikom Asadom.

Moskva zvanično saopštava kako je cilj ove misije „pritisnuti“ Asada na kompromise i brze reforme na demokratskim osnovama.

Procjene kažu da je u Siriji oko 6.000 ljudi ubijeno u sukobima koji traju od marta prošle godine.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG