Dostupni linkovi

logo-print

Sirija: Nekoliko 'šta ako' u vezi sa vojnom intervencijom


Sirija, Deir al-Zor

Sirija, Deir al-Zor

Piše Heather Maher (priredila Biljana Jovićević)

Dok američki Kongres i Bijela kuća razmatraju da li i kako da odgovore na potez sirijske Vlade, za koju postoje ozbiljne optužbe da je koristila hemijsko oružje, jedno je jasno: američki vojni udar unutar zaraćene zemlje ima potencijal da proizvede i neželjene posljedice.

Najbolji scenario za Bijelu kuću bio bi da pomogne opoziciji da odnese odlučujuću pobjedu potiv Bašara al Asada, otvarajući put da prodemokratske snage da preuzmu vlast u Siriji.

U najgorem slučaju, intervencija bi pomogla opoziciji da obezbijedi odlučujuću pobjedu protiv Asada i islmističkih grupa kao što su Al Kaida i njihov saveznik Al Nusra front, koji bi mogli biti izvedeni pred lice pravde.

"Jedan od najvećih izazova za SAD, kao i za naše NATO saveznike, i međunarodnu zajednicu u širem smislu je do kojeg nivoa podržati opoziciju i promjenu balansa snaga u Siriji? Mi tačno ne znamo ko je sirijska opozicija, ili još preciznije, šta će oni učiniti ako uspiju da zbace režim”, kaže Mark Jacobson, bivši američki zvaničnik u Ministarstvu odbrane, sada stručnjak za procjene odbrambenih i bezbjednosnih prijetnji u njemačkom Maršal fondu.

Bez obzira na to koja će grupa preuzeti vlast nakon Asada, prema rijčima Jacobsona, put koji predstoji neće biti lak.

“Tu nema greške:ako Asadov režim bude oboren, tu se otvara čitav set novih problema sa obnovom uništene države. A to znači izvjestan oblik pažnje od strane međunarodne zajednice, koju će, iskreno vjerujem, mnoge države pokušati da izbjegnu na toj tački”, kaže Jacobson.

Da bi se postigao cilj predsjednika Obame da se u budućnosti bilo ko odvrati od upotrebe hemijskog oružja, Jacobson predviđa da će planeri u Pentagonu birati veoma važne i uočljive ciljeve kao što su ministarstvo odbrane Sirije ili vazdušne snage:

“Pored ostalog razlog zbog kojeg razmatramo vojnu akciju je taj što je sad neselektivno izložio svoj narod riziku. Nije izvjesno da ćemo vidjeti da upotrebljava hemijsko oružje na sebe. Asadov režim se već neko vrijeme kreće sa njim, čime se povećava opasnost od novih civilnih žrtava, bilo zbog nepravilnog uništavanja hemijskog oružja ili zato što Asadove snage raspoređuju teško naoružanje u gusto naseljena područja”, navodi Jacobson.

Državni sekretar SAD John Kerry rekao je članovima Kongresa ranije ove sedmice da je on “100 posto siguran“ da će Asad koristiti hemijsko oružje ponovo ukoliko SAD ne reaguju. Ali što ako Vašington reaguje, a Asad ne shvati poruku? Ako bi Asad ponovo koristio hemijsko oružje u budućnost, SAD bi, prema Jacobsonu, morale u tom slučaju regovati sa još snažnijim vojnim odgovorom.

Takav scenario zabrinjava i Dova Zakheimsa, koji je bio podsekretar odbrane u vrijeme administracije predsjednika Georga W. Busha. Zakheim kaže da bi SAD mogle postići cilj “davanja lekcije Asadu da ne koristi hemijsko oružje”, ali da takođe postoji "veliki rizik od uvlačnja i rasplamsavanja totalnog regionalnog rata”.

Sa koje god strane da gledate, po njegovom mišljenju “rezulat nije baš zadovoljavajući” .

“Ako Asad preživi, Hezbolh ostaje u igri, Iran ostaje u igri, i Asad ostaje u igri. Ako Asad padne, onda ćemo opet biti okrivljeni za još jednu promjenu režima, a Iran takođe može odlučiti da je jedini način da izbjegnu smjenu svog režima da slijede Sjevernu Koreju i otvoreno obezbijede nuklearne kapacitete, još brže i konačno - I šta onda Sjedinjene Države mogu učiniti?”, pita se Zakheim.

To je bilo jedno od najvažnijih pitanja na saslušanju u Senatu 3.septembra: li Iran biti ohrabren u svojoj navodnoj potrazi za nuklearnim oružjem ako Vašington ne pozove Asada na odgovornost? Niko nije rekao “ne”.

Ali, Mehrzad Boroujerdi, direktor programa za bliskoistočne studije na Sirakuza Univerzitetu je skeptičan:

“Ja se ne mogu saglasiti sa tom retorikom.To mi više liči kao prilog u opravdavanju rata protiv Sirije nego kao realno sagledavnje situacije sa Iranom”, kaže Boroujerdi.

Boroujerdi kaže da Iran “ima sopstveni set kompleksne dinamike” i da će reagovati u skladu sa sopstvenim interesima po pitanju ono što se dešava u Siriji.

On takođe “poliva hladnom vodom“ teoriju da će Iran odbiti da pregovara o svom nuklearnom programu ako SAD intervenišu u Siriji. Boroujerdi smatra da će uspjeh ili neuspjeh pregovora između Irana i grupe 5 +1 ovog mjeseca zavisiti od toga šta će biti na pregovaračkom stolu a ne na bojnom polju.

Što se tiče Rusije, jednog od najbližih Asadovih saveznika, vojni i diplomatski analitičari predviđaju mogućnost pojačanog snabdijevanja oružjem Asada zbog napada, ali ne mnogo više od toga.

Napad na Izrael u znak odmazde zbog američke intervencije takođe nije naročito izgledan, kaže stručnjak njemačkog Maršal fonda Mark Jacobson:

“Ja smatram, između ostalog, da ni Iranci ni Sirijci nijesu toliko suicidalni u tom pogledu, i da bi uvlačenje Izraelaca u to promijenilo cijeli opseg konflikta, te da bi gotovo bez dileme rezultiralo kompletnm destrukcijom sirijskog režima”, navodi Jacobson.

Ono što najviše brine posmatrače na Bliskom istoku, po njegovom mišljenju, je to da, dok bi sa jedne strane moglo biti relativno lako pozvati Asada na odgvornost za hemijsko oružje ispaljivanjem nekoliko dalekometnih raketa, sa druge strane “će biti izuzetno teško razdvojiti to od mnogo većeg problema u samoj opoziciji i građanskog rata u Siriji”.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG