Dostupni linkovi

logo-print

Diplome sumnjivog kvaliteta regionalni problem?


Univerzitet Crne Gore

Univerzitet Crne Gore

Pored hiper produkcije kadrova u visokom obrazovanju Crna Gora se prema ocjenama stručnjaka poslednjih godina suočava i sa velikim brojem fakultetskih diploma sumnjivog kvaliteta sa strane, što urušava kvalitet visokog obrazovanja. Postavlja se pitanje kakva su iskustva susjednih zemalja i da li je ovo regionalni problem.

Ministarstvu prosvjete Crne Gore se godišnje u prosjeku podnese više od 2.000 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava od čega je samo par procenata sa priznatih univerziteta poput onog u Beogradu, Zagrebu ili Sarajevu, kazao je nedavno ministar prosvjete Predrag Bošković i ocijenio da je veliki priliv diploma sa strane, čiji je kvalitet sumnjiv, ključni problem crnogorskog obrazovnog sistema, te da će ovo pitanje za resor na čijem je čelu biti prioritet.

"I da sve zemlje regiona ponovo utvrde licenciranje tih visokoobrazovnih institucija jer smo mi kao zemlja potpisnica i Bolonjske deklaracije i preporuka u obavezi da shodno Lisabonskoj deklaraciji i potpisanim međunarodnim ugovorima da priznajemo diplome koje se stiču na univerzitetskim jedinicama u regionu i šire ako te jedinice naravno, imaju dozvolu nadležnog organa zemlje iz koje potiču i tu smo, mislim, ograničeni. Zato nam je potrebna jedna zajednička akcija svih država u regionu kako bi se izborili upravo sa tim, kako ste ih vi nazvali, sumnjivim i manje kvalitetnim univerzitetskim jedinicama koje produkuju te i takve kadrove", smatra Bošković.

Da Crna Gora nije usamljena u ovom problemu svjedoči i rektor Univerziteta u Novom Sadu profesor Radovan Pejanović koji je objasnio da su oni odlučni i istrajni u namjeri da ne priznaju diplome koje dolaze sa pojedinih fakulteta bez tradicije i sumnjivog kvaliteta. Takve diplome, objašnjava Pejanović, urušavaju kvalitet visokog obrazovanja.

"Tu smo veoma oštri, tu je bilo i protesta i žalbi i tako dalje ali smo to jednostavno... recimo taj problematični i nesretni Univerzitet u Brčkom. I to nećemo, to je strašne bruka ali mi nijesmo u mogućnosti to je ipak, u drugoj državi da utičemo da se ta korupcija i to što se radi da se spreči. Ali ono što mi možemo jeste da utičemo danjihove diplome ne nostrifikujemo. I jako smo oprezni kod svihvrsta nostrifikacije", kaže profesor Pejanović.

I rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić smatra da je visoko obrazovanje u Crnoj Gori u velikom problemu i to "na svim nivoima" i ocjenjuje:

"Nijesu problem samo upisne politike i kvote ovdje kod nas i upisne politike i kvote tamo. Ali i ono što dobijamo sa drugih tržišta iz komercijalizacije, opšte - visokog obrazovanja. Dobijamo iz regiona, i to većinom sa privatnih univerziteta - jako loše znanje i jako fabrikovane diplome", rekla je Vojvodić.

Podsjetimo, Ministarstvo prosvjete Crne Gore je saopštilo da "sumnju u kvalitet izaziva, prije svega, veliki priliv diploma u kratkom roku sa pojedinih fakulteta koji imaju potrebne licence u matičnim zemljama, i da se ovaj problem treba rješavati na regionalnom nivou". U Hrvatskoj i zemljama EU više ne postoji sistem nostrifikacije diploma, kakav je i dalje prisutan u Crnoj Gori, objasnila nam je profesorica Melita Kovačević sa Univerziteta u Zagrebu i predsjednica vijeća za doktorske studije EU. Hrvatska, kaže Kovačević, priznaje samo diplome koje dolaze sa fakulteta koji imaju potvrđenu vrijednost i provjeren kvalitet.

"Dakle, ako nešto stiže sa bilo kojeg sveučilišta koje je javno i akreditiranoonda bi tu trebalo olakšati proceduru jer je to akreditirana institucija. Ali ako nešto dolazi sa institucije koja nema tu vrstu akreditacije onda vjerojatno ne samo da bi trebala biti teža procedura nego u našem slučaju, konkretno, takva diploma ne može biti niti prihvaćena", precizirala je Melita Kovačević.

Profesor Radovan Pejanović budućim studentima poručujeda budu oprezni prilikom izbora ustanove na kojoj će studirati, navodećiprimjer Univerziteta u Novom Pazaru za koji tvrdi da nije akreditovan ali da i pored toga "radi". Pejanović kaže da se u ovom vremenu kada je, prema njegovoj procjeni, od svih kriza najdublja kriza morala neophodno da se svaki pojedinac čuva prevara na individualnom planu ali napominje i da bi "država morala da radi svoj posao".

"Država bi trebala da se čuva međutim, država je u svim ovim zemljicama u svom problemu i o svom se jadu zabavila. A drugo, znate kakve su države u našem regionu su uglavnomi partitokratske države, patu ima i partija koje su upletene u raznorazne diplome tih kadrova tako da je pitanje koliko i njima odgovara da se čačka u te diplome. Ali moraće se čačkati jer mora ako ćemo da ozdravimo ako ćemo da izvršimo te reforme, ako ćemo da napravimo zdravo društvo onda moramo o svim problemima otvoreno da razgovaramo da se suočimo sa njim i da ga rešavamo. Nema druge", smatra profesor Radovan Pejanović rektor Univerziteta u Novom Sadu

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG