Dostupni linkovi

Sindikati protiv izmjena Zakona o radu


Sa jednog od radničkih prosvjeda u Zagrebu
Sa jednog od radničkih prosvjeda u Zagrebu
Svih pet velikih sindikalnih središnjica u Hrvatskoj započelo je sa prikupljanjem potpisa za stupanje u generalni štrajk, ako Vlada ne odustane od izmjene radnog zakonodavstva. Unazad 4 godine dvije HDZ-ove vlade pokušale su, pa odustale od izmjena radnog zakonodavstva, a potpis za referendum protiv izmjena radnog zakonodavstva dao je tada i sadašnji socijaldemokratski premijer Zoran Milanović.

Slabljenje uloge kolektivnog pregovaranja i sindikata, veća uloga poslodavca u određivanju radnog vremena i jačanje uloge privremenog rada preko agencija – to su tri fronte na kojima aktualna hrvatska Vlada lijevog centra želi izmijeniti postojeće radno zakonodavstvo. Iako je Vlada za sada odustala od prijedloga Zakona o povremenom radu, sindikati su i njega stavili u pitanje za stupanje u generalni štrajk, jer - kažu - sa ovom Vladom nikada ne znaš.

„Izmjene Zakona o radu i Zakon o povremenim poslovima sigurno neće otvarati radna mjesta, i ako to Vlada shvati, onda generalnog štrajka neće biti. A ako Vlada ove zakone ipak uputi u saborsku proceduru, onda će generalni štrajk biti vrlo brzo. Vlada diktira tempo!“ ističe predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Najveći su problemi u području radnog vremena, gdje poslodavci traže - a Vlada je njihovo traženje stavila u svoj prijedlog Zakona - apsolutnu fleksibilizaciju, odnosno da poslodavci mogu u svim djelatnostima i u odnosu na sve radnike odlučivati jednostrano o radnom vremenu.

„To je sindikatima apsolutno neprihvatljivo,“ kaže za RSE izvršna tajnica za organizaciju, obrazovanje i kampanje u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Ana Milićević Pezelj.

„Po njihovom prijedlogu je – ako imate neku silnu narudžbu koja se rodila preko noći - tada biste trebali raditi i do 56 sati tjedno, a kada nemate nikakvu narudžbu - dakle poslodavac nije uspio naći posao, nije uspio naći tržište, nije uspio restrukturirati tvrtku - ja trenutno nemam posla pa ti meni možeš sjediti doma i čekati da dođe druga narudžba. To je nama neprihvatljivo s jedne strane s obzirom na radni intenzitet ovih 56 sati tjedno u smislu sigurnosti i zaštite radnika, a sa druge strane nam je apsolutno neprihvatljivo zbog potrebe pomirenja javnog i privatnog života, jer vi sada trebate dežurati kako poslodavcu padne na pamet, ovisno o tome ima li on neku narudžbu ili nema.“

Ona naglašava da je aktualni pokušaj izmjena radnog zakonodavstva na štetu radnika rezultat jednoglasnog inzistiranje Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije, ali da još nitko nije izišao sa podacima koji bi dokazali da smanjenje radnih prava i fleksibilizacija doprinose povećanju GDP-a ili povećanju investicija.

Izmjene Zakona o radu na dnevnom su redu i u Srbiji. Savez samostalnih sindikata Hrvatske zajedno sa slovenskim sindikatima pomaže sindikatima država Jugoistoka Europe u sklopu projekta „Solidarnost“, kaže kolegica Milićević Pezelj.

„Tema u 2013. godini bila je u više navrata radno zakonodavstvo, sa posebnim fokusom na Zakonu o radu. Mi smo im prenijeli sva naša iskustva, naročito vezana na direktive Europske komisije. Rekli smo im da ne nasjedaju na izjave vlada koje kažu da se radna prava moraju snižavati zbog zahtjeva Europske unije. To naprosto nije točno! Vi morate unijeti u svoje zakonodavstvo one institute koje nemate, a na kojoj razini – to je pitanje socijalnih partnera i vlade u svakoj pojedinoj zemlji da definiraju na koji način će se to urediti.“

Protiv izmjena radnog zakonodavstva u Hrvatskoj izjasnio se i aktualni socijaldemokratski premijer Zoran Milanović – naravno dok je u ljeto 2010. godine bio u opoziciji - kada je za referendum protiv HDZ-ovog pokušaja izmjena Zakona o radu prikupljeno 813.016 potpisa, najviše do sada za bilo koji referendum u Hrvatskoj.
XS
SM
MD
LG