Dostupni linkovi

logo-print

Simović: BiH nije odgojila stručnjake za proces integrisanja u EU


Doktor političkih nauka iz Banjaluke Vlade Simović analizira spremnost Bosne i Hercegovine da odgovori novim zahtjevima koje je postavila Evropska unija još prije godinu dana i sada, kada ocjenjuje da se BiH vratila na reformski put.

RSE: Ako znamo koje sve obaveze Bosna i Hercegovina mora da ispuni na putu ka Evropskoj uniji, da li je, po Vama, moguće uopšte ostvariti ulazak u EU bez revizije Ustava BiH koji je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma?


Simović: Mi smo već imali ustavnih promjena, tako da je Ustav već doživio svoje izmjene. Kad pogledate izvorne nadležnosti, izvorna ministarstva i pogledate sada, vidjećete da je doživio nemale izmjene. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina ima problem ne samo oko Ustava kada je riječ o njenom ulasku u EU. Tu se može zaista bez nekih radikalnih promjena dosta toga i učiniti na ispunjavanju tih političko-sistemskih aspekata koje traži Evropska unija da bi nas prihvatila. Veći je problem to što nismo izvršili kadrovske pripreme za ulazak BiH u EU. Vidjećete da je Evropska unija jako birokratizovana tvorevina i treba odgovoriti na veliki broj pitanja koja dolaze iz EU. Mi moramo da iškolujemo cijelu generaciju tih ljudi koji mogu da odgovore tim izazovima. Dobar dio naših političara koji vladaju, ne poznaju uopšte engleski jezik, a kamoli neke druge preduslove da bi mogli da razumiju taj proces ulaska u EU.

Nemamo dovoljno pripremljene politikologe, nemamo dovoljno pripremljene pravnike, nemamo ljudi iz različitih oblasti, a moramo da odgovorimo faktički na deset hiljada zahtjeva koji će doći iz Evropske unije u datom trenutku. Mislim da bi Hrvatska mogla dosta u tom slučaju da pomogne Bosni i Hercegovini. Njeno iskustvo sa ulaskom u EU je takvo kakvo jeste, oni su dugo ulazili u taj krug zemalja Evrope. Vjerujem da bi zaista njihova iskustva mogla koristiti Bosni i Hercegovini, a oni su, koliko je moguće vidjeti u medijima, spremni na neki način da pomognu savjetodavno, kadrovski itd., da se pripremimo za taj proces.

RSE: Prije sedam godina BiH je bila lider u regionu na putu evrointegracija, ali su sada zemlje, koje su tada zaostajale, daleko ispred. Takođe je i nemogućnost dogovora o rješavanju slučaja Sejdić-Finci blokirala evropski put. Sada se ocjenjuje iz Brisela da se BiH vratila na put reformi, najavljeno je i da će se aplikacija za članstvo podnijeti do kraja godine. Kako Vi vidite – da li je Bosna i Hercegovina uspjela preći put, simbolički rečeno, od Dejtona do Brisela?

Simović: Dejton je bio u procesu puta ka Briselu. Dejtonski mirovni sporazum je, između ostalog, stvoren i kao proizvod insistiranja velikih evropskih sila koje su nosioci Evropske unije. Dejton nije antibriselski. On je bio proces u zaustvaljanju rata, a zaustavljanje rata je podrazumijevalo ostvarivanje minimuma demokratije i konsenzusa oko državnog uređenja. Druga je stvar što Dejtonski sporazum nije nadgrađivan u dovoljnoj mjeri da bi zadovoljio interese Brisela i omogućio Bosni i Hercegovini da uđe u Evropsku uniju.

E, taj faktor koji omogućava nadogradnju Dejtona, koji omogućava prelazak iz dejtonske u briselsku fazu, to je onaj faktor koji zavisi od nacionalnih partijskih elita u BiH. Nemoguće je postići konsenzus oko mnogih stvari u BiH dok postoje maksimalistički zahtjevi nacionalno-partijskih predstavnika.

Vi imate sa jedne strane potpuno negiranje decentralizacije Bosne i Hercegovine od strane dijela bošnjačke političke elite. Isto tako imate, u mnogome, negiranje uopšte Bosne i Hercegovine od strane dijela srpskih političkih predstavnika. Hrvatski politički predstavnici uglavnom pokušavaju da u svim mogućim razgovorima i pregovorima izvuku ono što je njima od nekog značaja, barem tako kroz medije govore, a to je treći entitet. I vi, kad imate tako tri suprotstavljena, koji jedan drugog potpuno isključuju, ne možete ući iz dejtonske u briselsku fazu. Osnova svega da bi se napravilo nešto zdravo u BiH jeste u tome da nacionalno-partijske elite stvore veliku koaliciju, koja neće biti samo interesna koalicija koja će da dijeli funkcije, nego koaliciju koja će da postigne konsenzus oko državnog uređenja i pitanja državne budućnosti Bosne i Hercegovine.

RSE: Gospodine Simoviću, kako vidite budućnost BiH, u dejtonskom ili nekom drugom obliku?


Simović: Dejtonski mirovni sporazum je dobra baza. Ali to jako puno zavisi od nacionalno-partijskih predstavnika. Sa druge strane, korigovanje ponašanja nacionalno partijskih predstavnika ne dolazi od njih samih. Ono jedino može da dođe od građana i kroz građansko korištenje onoga što su dometi demokratije. To je po meni osnova svega - simbioza civilnog društva, građana, nacionalno partijskih elita, jedini način da se Bosna i Hercegovina izvuče iz ovoga statusa quo koji ne odgovara nikome ovdje i to je jedini mehanizam da ona napreduje. Da bi se to zaista desilo, osnova je u edukaciji. Prije svega civilni sektor mora da preuzme ulogu edukacije građana kada je u pitanju razvijanje njihove demokratske svijesti. Sa druge strane, nacionalne partijske elite bi morale donekle da svoje maksimalističke zahtjeve i ciljeve relaksiraju i da ih stave u neki realan nivo.

Vjerujem da će u tom trenutku Bosna i Hercegovina naći unutar sebe dovoljno kompromisnosti, dovoljno konsezualnosti da bi postala jedna normalna država. Iako je podijeljena država, mi imamo normalne podijeljene države poput Švajcarske ili Belgije u kojima potpuno to sve funkcioniše kao jedna stabilna politička cjelina.

XS
SM
MD
LG