Dostupni linkovi

logo-print

Simonović: Rekordan broj crnogorskih sportista na Olimpijadi


Dušan Simonović

Dušan Simonović

Sa prvim čovjekom crnogorskog Olimpijskog komiteta, Dušanom Simonovićem razgovarali smo uoči odlaska crnogorskih takmičara na Olimpijadu u London, koja počinje 27 jula.

Crnu Goru će, u odnosu na broj stanovnika, predstavljati najviše sportista (33), po jedan na 19.000 stanovnika, što je svjetski rekord. Osim vaterpolista i rukometašica tu su atletičari Danijel Furtula i Slađana Perunović, džudista Srđan Mrvaljević, strijelac Nikola Šaranović, bokser Boško Drašković i jedriličar Milivoj Dukić.

RSE: Kada je riječ o svečanom defileu, da li će Olimpijskim stadionom u Londonu prošetati svi naši sportisti i je li poznato ko će ih predvoditi, odnosno ko će nositi crnogorsku zastavu?

Simonović: Prošetaće svi. U defileu će biti sportisti, sportski radnici, oni koji će pratiti naš tim – to su treneri, maseri, ljekari, vođe ekipa i pet - šest ljudi iz Olimpijskog komiteta, na čelu sa proslavljenim crnogorskim i jugoslovenskim reprezentativcem u odbojci, nosiocem zlatne olimpijske medalje, Igorom Vučkovićem, koji je šef našeg olimpijskog tima.

Stav izvršnog odbora crnogorskog Olimpijskog komiteta je da će crnogorsku zastavu nositi sportista sa najboljim rezultatom u ovom olimpijskom ciklusu. Mislim da će to biti džudista, Srđan Mrvaljević.

RSE: Pretpostavljam da je za malu zemlju, kao što je Crna Gora, već sama činjenica da je reprezentuje brojna ekipa, koja se kvalifikovala za najprestižniju sportsku smotru, veliki uspjeh. Kada uporedite sa Olimpijskim igrama u Pekingu, kakvu kvantitativnu i kvalitativnu razliku uočavate kada je riječ o našim predstavnicima?

Simonović: Kvantitativna razlika je ta što je 14 sportista više, a kvalitativna razlika je što smo iskusniji za četiri godine novog olimpijskog ciklusa i što imamo jednu novinu, jedan izuzetno kvalitetan ženski rukometni sastav, koji svakoga može da iznenadi, koji je tako nadmoćno prošao kvalifikacije na olimpijskom turniru i čiju okosnicu čine rukometašice Budućnosti, koja je, prije par mjeseci, postala evropski šampion u rukometu.

Šanse za medalju
RSE: Kaže se kako su ulaganja u sport i sportiste sigurna investicija koja se višestruko vraća. Koliko je u protekle četiri godine od Pekinške olimpijade crnogorski Olimpijski komitet, u saradnji sa državnim organima, sportskim savezima i drugim institucijama, doprinjeo razvoju i popularisanju sporta u Crnoj Gori?

Simonović: O nama neka govore drugi. Čini mi da to što drugi govore može služiti na čast kako smo i koliko radili. Trenutno imamo sportiste iz sedam sportova, a bilo je još kandidata za OI. Nadam se da će u budućnosti biti još kandidata i olimpijskih predstavnika iz drugih sportova. Izuzetno sam zadovoljan i kvalitetom rada u tim savezima i kvalitetom saradnje crnogorskog komiteta.
Što se države Crne Gore tiče, mislim da se itekako prepoznaje potreba ulaganja u sport i sportiste. Ona maksima, koja se često puta čuje i toliko puta ponavlja, da su sportisti najbolji ambasadori svoje države.


Što se države Crne Gore tiče, mislim da se itekako prepoznaje potreba ulaganja u sport i sportiste. Ona maksima, koja se često puta čuje i toliko puta ponavlja, da su sportisti najbolji ambasadori svoje države, itekako se u Crnoj Gori dobro poznaje. Srećan sam zbog toga. Imam izvanrednu saradnju sa vlastima u Crnoj Gori. Maksimalno smo iskoristili ovo vrijeme da pripremimo naše sportiste koji će nas predstavljati. Imali smo zaista podršku. Mi u Olimpijskom komitetu ne bi smo mogli to sami podržati, sa našim skromnim sredstvima, nego nam je ipak država pritekla u pomoć.

Pomenuo bih i značajne kompanije, koje su svojim prilozima, svojim učešćem i sredstvima značajno pomogle pripreme naših sportista. To je jako dobro za sport, ali i za kompanije koje ulažu u sport.

RSE: Vratimo se onome što nas već za koji dan očekuje u Londonu. Rekli ste nedavno, u jednom intervjuu, kako u svim sportovima, u kojima učestvujemo, imamo šanse za uspjeh, ali da takmičare ne treba opterećivati medaljama i konačnim plasmanom. Ipak, saglasićete se, da priželjkivanja prve istorijske olimpijske medalje za Crnu Goru, bila ona zlatna, srebrna ili bronzana, imaju realne osnove?!

Simonović: Imaju realne osnove. Bilo koja medalja da bude ona će za nas biti zlatna. To je definitivno, ali sportiste bih rasteretio u ovom trenutku svih tih razmišljanja i obaveza koje su vezane za to, ali mi kao sportski radnici i ljudi koji radimo u sportu imamo pravo da sanjamo i da će taj san uskoro postati realnosti.

Ipak, to nije samo pusta želja za sportske radnike i crnogorsku javnost ukupno, nego je ona zasnovana na realnim očekivanjima. Vatrepol je bio četvrti i ta pozicija, koja je tik do medalje, i u principu taj kvalitet, može da garantuje medalju i može da predstavlja nešto što je zaloga za naša nadanja i očekivanja na OI. Rukometašice ističem kao glavne favorite. Srđan je aktualni svjetski vice šampion i od njega možemo očekivati sjajan nastup. Imao je malih problema sa povredama, ali vjerujem da će on uspjeti da se pripremi. Priprema se intenzivno za nastup i od njega možemo očekivati dobar rezultat.

RSE: Od 27. jula do 12. avgusta praktično čitav svijet biće ujedinjen u svim svojim različitostima. Milioni očiju biće uprte u sportska borilišta. U čemu je zapravo najveća čar i simbolika, misija Olimpizma? Šta je to što jedno takvo takmičenje čini posebnim, velikim i drugačijim od svih ostalih?

Simonović: OI su kruna nečega što se dešava u tom ciklusu. Od svojih najstarijih vremena, kada su se vodili krvavi ratovi bez prestanka, u kojima su učestvovali ratnici bez mane i straha, nalazili su trenutke predaha, organizovali su OI i borili se na jedan potpuno drugačiji način.

Olimpizam nije samo sport, nego je objektivno mogućnost da se kroz sport pošalju poruke mira, suživota, kulture, obrazovanja, ferpleja, borbe protiv dopinga, zaštite životne sredine, svega onoga što život čini životom. Nijedno nadmetanje ne može se uporediti sa OI. To je sportsko nadmetanje koje predstavlja krunu napora, i sportista i sportskih radnika i želje država da se na jednoj takvoj manifestaciji predstave. One su zaista specifične, veoma značajne i veoma interesantne. Zato čitav svijet ima takav odnos prema OI.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG