Dostupni linkovi

logo-print

Sijarić: Zemaljski muzej i dalje opterećen egzistencijalnim problemima


Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najznačajnija kulturno-istorijska institucija u državi ponovo je otvoren od septembra prošle godine, nakon što su njegova vrata zbog nemogućih uslova u kojima je rađeno bila zatvorena skoro tri godine. Muzej je i njegovi uposlenici i dalje su suočeni sa velikim problemima, jedan od najvećih svakako je milionski dug za plate uposlenika.

Može li se ponoviti scenarij da muzej ponovno bude zatvoren, te postoje li i koji su načini za rješavanje nagomilanih problema u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori vršilac dužnosti direktora muzeja dr. Mirsad Sijarić.

Sijarić je uposlenik Muzeja već 20 godina, doktor je nauka iz područja arheologije, autor dvije zbirke pjesama, jednog romana, autor dvije knjige sa tematikom srednjovjekovnog oružja, autor više znanstvenih radova, a vodio je i veliki broj arheoloških istraživanja.

RSE: U jednom nedavnom intervjuu ste rekli da nije nemoguće da vrata Muzeja ponovo budu zatvorena. Da li se od septembra i od silnih obećanja da će se riješiti stanje u Muzeju išta promijenilo na bolje?

Sijarić: Promijenilo se na bolje u smislu da postoji neki novac, postoje obećanja, postoji dobra volja kod određenog broja ljudi koji mogu pomoći Muzej, ali postoji i cijeli niz problema u realizaciji te dobre volje. Naravno, to što ste spomenuli, ta opcija o ponovnom zatvaranju, možda može javnosti zvučati pretjerano, ali realno su problemi takvi da to nije u potpunosti isključeno. Nadamo se, naravno, da neće doći do toga. Radimo sve što je do nas da ne dođe do toga, ali problemi su tu, oni neće nestati, i treba ih riješiti. Bojim se da ih moramo riješiti vrlo brzo. U slučaju da ih vrlo brzo ne riješimo, oni će postati mnogo veći nego što trenutno jesu.

RSE: Koji su to problemi? Problem finansiranja najveći je problem Zemaljskog muzeja.

Sijarić: Najveći problem trenutno je zapravo dug kojeg Muzej ima. U trenutku kada sam ja došao na ovu poziciju dug je iznosio dva miliona i devetsto hiljada maraka, na to idu ove, rekao bih lihvarske, kamate. Kamata koja se obračunava na trenutni dug danas je 48 posto. Na milionski dug to je nešto što će pojesti vremenom, ako se ne riješi, cijelu instituciju i to će vrlo brzo prerasti u sume koje realno nećemo moći vratiti ni mi ni bilo koje ministarstvo. To, jednostavno, ide vrlo brzo, a ovi naši projekti, zarada i te donacije itd, to sve ide vrlo sporo.

RSE: Upravo sam to htjela da Vas pitam. Možemo li mi uopšte pričati o osnovnoj funkciji ovog muzeja – obrazovanju, naučnom radu - u situaciji kada nemate novca za elementarne uslove funkcionisanja?

Sijarić: Vrlo teško. Vrlo teško. Nedostaje nam sada barem dvadeset kustosa u raznim oblastima. Imamo neke oblasti koje su potpuno nepokrivene, a tih nekoliko ljudi koji su zaposleni mora da pokriva puno više nego što bi trebalo, da obavlja razne poslove koji uopšte nisu dio njihovog posla. Kad obavljate pet stvari umjesto jedne ili dvije, naravno da će svih pet da trpi.

RSE: Imate li ideju, pretpostavku, šta možete za 2016. godinu uraditi za Muzej?

Sijarić: Imamo puno ideja, neke smo počeli da sprovodimo. Planiramo otvoriti još jedan dio stalne postavke na prirodnjačkom odjeljenju, to će, nadamo se, biti gotovo u martu. Isplanirali smo pet ili šest, vidjećemo koliko ćemo uspjeti realizovati, privremenih izložbi, od kojih će neke biti vrlo atraktivne. Prva dolazi već sada, u februaru, 1. februara, kada je rođendan Muzeja. Osim ovoga pokrenuli smo cijeli niz aktivnosti. Napokon ćemo da dobijemo zaista vrhunsku web stranicu. Sigurno niko u okruženju nema ni približno nešto takvo.

Treba da započnemo saradnju sa Smitshonian muzejom iz Vašingtona, da se uvežemo sa institutima za retauraciju i konzervaciju iz Rima koji su najjači u svijetu. Pokrećemo aktivnosti u smislu traženja donatora da se povećaju muzeološki kapaciteti da bi mogli malo ono što nas stalno optužuju da ne razmišljamo dovoljno menadžerski da uvedemo neke prostore u funkciju koje treba restaurirati, konzervirati, obnoviti zgrade, da bi te djelove Muzeja mogli da koristimo kao galerijski prostor za pojedine izložbe, eventualno i da ih iznajmljujemo, itd.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG