Dostupni linkovi

logo-print

Shell u BiH: Stanovnici Drežnice se plaše uništavanja okoliša


Bajku o crnom zlatu, otkada se o nalazištima nafte u BIH govori, počeli su da sanjaju mnogi, ni trenutak ne postavljajući pitanje šta ta “bajka” može uraditi prirodnom bogatstvu i ko uopšte može imati koristi od nje.

Pripreme za ulazak holadske naftne komapanije Shell koja bi trebala da radi na eksploataciji nafte skoro pa da su gotove. Radi se i na izmjenama Zakona o zaštiti okoliša Federacije BIH koje, kako sada stvari stoje, više brinu o investitorima, nego o zaštiti prirode i ljudskog zdravlja.

Dok se čeka da stručnjaci jedne od najvećih naftnih kompanija u svijetu Shell Oil, krajem ove godine predstave izvještaj o tome postoji li ekonomska opravdanost za istraživanje nafte na lokalitetu Drežnice kraj Mostara, niko ne postavlja pitanje šta bi eventualna nalazišta nafte na tom području, mogla učiniti jednom od prirodno najljepših djelova Bosne i Hercegovine.

Dio stanovnika Drežnice sa nadom očekuje izvještaj o tome da li će taj lokalitet biti određen za početak istraživanja nafte u Federaciji Bosne i Hercegovine. Drugi dio, međutim, strahuje da bi nafta mogla donijeti probleme i uništiti okoliš. Ismet Šašković, stanovnik Drežnice, čvrsto vjeruje u ono što zna cijela država, BiH je bogata vodom i nafta joj ne treba.

“Jer ovdje kad bi meni uništilo prirodu, uništilo bi cijelu Drežnicu. Ovdje niko ne bi mogao ostati i onda bi se trebalo fino sve iseliti, a naftu onda neka voze. Mi ovdje imamo vodu za piće. Šta bi ja onda pio? Da ja kupujem vodu po Hrvatskoj ili neke uvozne vode. Što vodu ne prodaju?”, pita se Šašković.

S druge strane sekretar MZ Drežnica Ramiz Alić podsjeća da je normalno da u državi sa ogromnim brojem nezaposlenih i siromašnih, priča o nalazištima nafte djeluje kao bajka o boljem životu. Uvjeren je takođe da će se učiniti sve da se sačuva priroda u Drežnici.

Ramiz Alić

Ramiz Alić

Prvi put se susrećem s tim, vjerovatno se i naša Vlada prvi put susreće s tim, tako da ne znamo još šta će se desiti, hoće li to biti dobro ili neće. Međutim, mi ćemo to propratiti sve, vjerovatno nećemo dozvoliti da se uništi ovdje sve”, kaže Alić.

Pripreme za ulazak velike naftne kompanije odavno su počele. Prošle je godine prihvaćen i stupio je na snagu Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina na području Federacije BiH, kojim su se stvorile pretpostavke za jednostavniju dodjelu koncesije za istraživanje.

Ovih dana, održavaju se javane rasprava o izmjenama Zakona o zaštiti okoliša, koje između ostalog predviđaju i olakšice kada je u pitanju dobijanje okolišnih dozvola.

Savjetnik u Ministarstvu turizma i okoliša Federacije Josip Dolušić kaže da je strateška promjena u tome je da u odnosu na staro zakonodavstvo, gdje je okolišna dozvola bila uvjet za urbanističku, sada obrnuto.

“Moramo prvo smjestiti pogon u prostor, da li je u skladu sa prostornim planom Federacije, Kantona ili Općine, pa tek onda razmatrati okolišne aspekte. Do sada je bilo obrnuto, pa smo imalimnogo nesporazuma da se izda okolišna dozvola”, navodi Dolušić.

No, olakšice za dobijanje okolišnih dozvola nisu jedino što brine one koji se bave zaštitom prirode. Kenan Muftić iz planinarskog društva Željezničar iz Sarajeva upozorava da se u izmjene Zakona ubacuje stav koji izuzima istraživačke aktivnosti i testiranje novih tehnologija iz procjene uticaja na okoliš.

“Odnosno za te istraživačke aktivnosti neće biti potrebna okolišna dozvola. Postavlja se pitanje da li to isto važi za istraživanje nafte i plina i da li je moguće da to nema veze sa uticajem na okoliš. Da li je moguće da su ta istraživanja bezopasna za okoliš", dodaje Muftić.

Problematična je i stavka u nacrtu Zakona koja govori o pristupu informacijama kaže Olja Latinović iz organizacije Terra Dinarica.

Olja Latinović

Olja Latinović

“U novom nacrtu Zakona se govori da javnost uopšte nema mogućnost dolaska do informacije koja se tiče direktno zaštite okoliša, ukoliko se radi o ekonomskom interesu. S druge strane stalno se govori o tome kako je zdravlje najvažnije a ovdje se potpuno isključuje javnost”, kaže Latinović.

Predstavnici Shella su u posljednje dvije godine vlastima Federacije BiH dostavili izvještaj o do sada urađenom poslu, pri čemu su prikupili i digitalizovali svu dokumentaciju o ranijim istraživanjima nafte, koja se realiziraju posljednijh 100 godina.Iskoristili su naime, nalaze kompanija INA, NIS i američke kompanije Amoco.

Podsjetimo, priča o ulasku Shella u BIH počela je još 2011. godine kada je federalna Vlada sa ovom kompanijom potpisala Memorandum o saradnji koji je označen kao Povjerljiv dokument. I tada su u Vladi tvrdili da je ovaj Memorandum držan u tajnosti kako ne bi bio osporavan. Federalni ministar energije i rudarstva Erdal Trhulj tada je tvrdio da Vlada radi potpuno transparentno.

“Nismo htjeli sakriti. Htjeli smo samo da zaštitimo postupak koji je vođen da ne bi bilo ko zbog političkih interesa obarao projekat koji je od interesa za Federaciju”, rekao je tada Trhulj.

Procjene govore kako se zalihe nafte na području Dinarida nalaze na dubini od četiri do osam kilometara, a cijena jedne bušotine se kreće između 50 i 80 miliona dolara. Za potvrdu potencijala nekog nalazišta i određivanje njegovog obima potrebno je napraviti najmanje pet bušotina. O tome šta u recimo tektonskom smislu mogu napraviti te bušotine i kakav bi imale uticaj na dalji eko sistem u oblasti Dinarida niko ne govori.

Latinović: Profit za nekoliko ljudi

Obećanja o nafti i bogatstvu, tek su dobro poslužila i u vrijeme predizborne kapanje, pa se federalnom premijeru Nerminu Nikšiću koji je potpisao ugovor sa Shellom na predizbornom skupu u Mostaru otelo:

“Započinje eksploatacija nafte u sporazumu sa renomiranom svjetskom kompanijom Shell”, kazao je Nikšić.

U svom se govoru nije sjetio napomenuti da se Drežnica, kao jedan od lokaliteta gdje će se nafta tražiti, nalazi u srcu zaštićenog područja onoga što bi u budućnosti trebalo da bude 'Nacionalni park Prenj, Čvrsnica i Čabulja'. Valjda bi i zbog toga, zakonistost svakog bušenja na takvom jednom mjestu trebala biti upitna.

Upitno je takođe, da li će bilo ko u BIH imati koristi ako se I kada nafta pronađe. Olja Latinović iz organizacije Terra Dinarica uvjerena je da će od svega interes imati samo velika naftna kompanija.

“Narodu se prodaje magla da će sa dolaskom Shella nama svima biti bolje, pogotovu građanima koji žive u tim područjima gdje je Shell pikirao da buši i da radi ta istraživanja. Radi se o profitu za par ljudi. Zaboravite na ekonomski razvitak i Drežnice i ostali područja. Od toga nema ništa, radi se o interesu kompanije koja će izvući naftu. Mi ćemo raditi na tome da se to ne desi jer i sama istraživanja uništavaju naše prirodne resurse koji su naša budućnost i koji nam mogu dati ekonomski razvitak”, kaže Latinović.

Shell Oil, jedna od najvećih svjetskih kompanija, poznata po flagrantnom kršenju prava zaštite okoliša u mnogim zemljama tzv trećeg svijeta ili zemljama u razvoju. Jedan od najpoznatijih primjera Shellovog uticaja je delta Nigera koja je uništena, ali I mnoštvo drugih prirodnih lokacija na planeti.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG