Dostupni linkovi

logo-print

Sezonci "na crno" - glavobolja crnogorskog turizma


Plaža u Crnoj Gori u vrijeme sezone

Plaža u Crnoj Gori u vrijeme sezone

Nedostatak domaće radne snage na sezonskim poslovima, ali i teškoće u angažovanju stranaca u Crnoj Gori najviše osjećaju turistički poslenici. Poseban problem za ovu industriju, ali i državu predstavlja sezonski rad na crno u kom prednjače stranci kojih, procjenjuje se, ima na hiljade u nelegalnom radnom angažmanu. Dimenzije ovog problema postaju utoliko veće, ako se zna da će ovog ljeta u turističkoj inspekciji biti angažovano svega 12 inspektora.

Zbog sezonskog karaktera, za Crnu Goru važnih industrija: turizma i građevinarstva, ali i poljoprivrede, svake godine se javlja velika potreba za zapošljavanjem sezonaca. Tokom ljeta, međutim, na primorju je na snazi zabrana gradnje, potrebe poljoprivrede se, u zapošljavanju sezonaca, uglavnom svode na jedan privredni subjekat: AD Plantaže koji angažuju berače, pa se može reći da najveći dio sezonske radne snage uhljebljenje nađe u turizmu.

Direktor HTP Primorje Predrag Jelušić kaže da za problem nedostatka radne snage u turizmu postoji konkretan razlog koji leži u '90-im godinama prošlog vijeka i tadašnjim događajima na jugoslovenskom prostoru.

"U tim godinama turizam uopšte nije bio interesantan da bi se neko opredjeljivao kao mlada osoba da se bavi tim poslom. Došlo je do jednog generacijskog jaza, ali se sada u Crnoj Gori javljaju mladi kuvari, konobari koji će za nekoliko godina zauzeti te pozicije", navodi Jelušić.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) za rad na primorju se traži skoro 7.000 radnika, od čega najviše u Budvi (preko četiri i po hiljade). Međutim, pošto je sezona na samom početku, izvjesno je da će ove brojke značajno rasti.

Dozvolu za rad je tražilo skoro 8.000 stranih državljana, ali u ZZZ kažu da se prednost daje domaćoj radnoj snazi i to uz mogućnost subvencionisanja sa 100 eura mjesečno za lica bez radnog iskustva, odnosno, 80 eura mjesečno za one koji su već negdje radili. Sistem, kažu u Zavodu funkcioniše, čemu u prilog govori podatak da se prošle godine, na ovaj način, zaposlilo preko 1.700 mladih sezonaca.

Zvanična evidencija govori da su najtraženiji: konobari, kojih je u sezoni potrebno oko tri i po hiljade, zatim kuvari - oko 1.200, sobarica - oko 1.000, recepcionera - 250, ali i oko 2-3 hiljade pomoćnih radnika.

Direktorka crnogorskog Zavoda za zapošljavanje, Vukica Jelić smatra da postoji dovoljan broj nezaposlenih u Crnoj Gori koji mogu odgovoriti potrebama poslodavaca za pomoćnim osobljem u turističkoj privredi.

"Imamo jednu grubu procjenu da je odnos stručne radne snage i pomoćnog osoblja 30 prema 70 posto. Za stručnu radnu snagu imamo možda nedovoljan ali veliki potencijal, ali kada je u pitanju pomoćno osoblje sigurni smo da imamo i da bi trebalo dati prednost domaćoj radnoj snazi", smatra Jelić.

"Svima nama je prioritet da zapošljavamo domaću radnu snagu", rekla je za RSE potpredsjednica Unije poslodavaca Anita Mitrović Milić i dodaje:

"Neke pomoćne poslove kadar iz Crne Gore ne želi da radi, sobarice, pomoćni radnici u kuhinjama, radnici u magacinima".

Olakšana procedura

Anita Mitrović Milić smatra da bi se broj domaćih sezonaca značajno povećao kada bi se uvele određene sistemske izmjene, primjera radi, da se u obrazovnom sistemu pomjere ispitni rokovi čime bi se omogućilo efikasnije upošljavanje studenata. Pored toga, kaže Mitrović, i roditelji bi, umjesto da sprječavaju djecu da rade, trebalo da ih ohrabruju čime bi se rad generalno afirmisao i tako postigao sveobuhvatan socijalno-ekonomski efekat.
Sveti Stefan

Sveti Stefan


Dotle, angažovaće se stranci. Ove godine ih je, već u predsezoni, duž primorja bilo zaposleno preko sedam hiljada. Za hiljadu više nego domaćeg stanovništva. Anita Mitrović Milić o proceduri za sezonsko angažovanje stranih državljana kaže:

"Prošle godine je dosta olakšana procedura, ali još uvijek ima čekanja i u MUP-u dok se sve te dozvole prikupe. Ali u smislu da je olakšana, pogotovo novčano jer više nije tako skupa kao što je bila".

"U posljednje dvije godine je, što se tiče mogućnosti zapošljavanja stranaca, dosta urađeno", kaže direktor HTP Primorje, Predrag Jelušić i navodi:

"Administrativni troškovi su se sa nekih 250 eura po jednom nerezidentu smanjili za nekih 50 eura i u tom dijelu je značajno je relaksiran poslodavac, a nama ostaju problemi koji se odnose na njihov smještaj, ishrana i procedura prilikom prijema".

Sezonsko zapošljavanje u Crnoj Gori, međutim, karakteriše i jedan ozbiljan problem u direktnoj vezi sa tržištem radne snage. Svakog ljeta domaće turističko tržište ilegalno zaposli hiljade stranaca. Riječ je, najčešće, o državljanima zemalja regiona koji ovdje rade i pritom čine nelojalnu konkurenciju domaćim nezaposlenim licima, odnose novac iz zemlje, a ne plaćaju porez. Najviše ih je zaposleno u privremenim objektima koji, najčešće, posluju bez ikakve kontrole.

"Mi smo ove godine izdali 7279 radnih dozvola za strance, a naših državljana smo zaposlili 6883. Još jedan podatak zabrinjava, a to je da imamo veći broj boravišnih dozvola nego dozvola za rad. To je onaj prostor gdje postoji siva ekonomija", kaže Vesna Simović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Simović podsjeća na Vladinu najavu suzbijanja sive ekonomije u oblasti zapošljavanja na crno, ali ostaje nejasno kako će ona biti ostvarena ako će u turističkoj inspekciji biti angažovano svega 12 inspektora.

"Na nivou vlade formiran je koordinacioni tim na suzbijanju sive ekonomije i operativni program rada za ovu godinu stavlja akcenat na suzbijanje sive ekonomije kada su u pitanju nerezidenti, posebno u primorskim opštinama", kazala je ona.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG