Dostupni linkovi

Sezona u Hrvatskoj na razini rekordne


Hvar
Hvar
Iako još nema službenih rezultata za prvih sedam mjeseci, procjene govore da će turistička sezona u Hrvatskoj biti na razini rekordne prošlogodišnje. Zbog uvođenja viza ima manje ruskih gostiju, ali njihova su mjesta popunili turisti iz drugih zemalja. Brojke govore da ni susjedi nisu zaboravili Jadran.

Usprkos krizi, usprkos visokim cijenama, usprkos vizama za turiste s prostora bivšeg Sovjetskog Saveza, usprkos konkurenciji – čini se da će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti na razini rekordne prošlogodišnje, kada je bilo zabilježeno 12,3 milijuna dolazaka i 70,2 milijuna noćenja. Podaci za srpanj još se očekuju, ali o procjenama za Istru i Hrvatsku u cjelini predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija i predsjednik Turističke zajednice Istarske županije Boris Žgomba kaže:

„Mi očekujemo u konačnici, a i rezultati prvih 7 mjeseci to pokazuju, da su minimalne oscilacije u Istri, a na nivou Hrvatske vjerujem da će biti na nivou prošle – rekordne – godine.“
Brač, foto: braconline.com.hr
Brač, foto: braconline.com.hr

Protekli vikend donio je veći promet na graničnim prijelazima, pa je tako u subotu u Hrvatsku ušlo 607.000 putnika, što je 47.000 više nego lani prve subote u kolovozu. Rezultat je to početka tradicionalnog talijanskog ferragosta i početka školskih praznika u Bavarskoj. Čuli smo, na sjeveru je situacija dobra, a kako je na jugu? Za RSE govori voditeljica Odjela za komunikacije Turističke zajednice grada Dubrovnika Jelka Tepšić.

„U Dubrovniku trenutno boravi 20.500 gostiju što je otprilike 13 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Današnji rezultati potvrda su stabilnosti naše destinacije kao atraktivnog turističkog odredišta i stabilnosti turističkog prometa u Dubrovniku općenito, jer nas pozitivna ostvarenja prate od početka ove godine, a nema razloga sumnjati da tako neće biti i do kraja ove godine“, navodi Tepšić.

Od početka godine Dubrovnik je imao preko 431.00 dolazaka, što je 13 posto više nego godinu ranije, a ostvareno je gotovo 1.600.000 noćenja, što je deset posto više nego lani. Po broju gostiju na ljestvici su u Dubrovniku tradicionalno prvi Englezi, Francuzi i Nijemci, domaći gosti su po brojnosti četvrti, a za njima slijede Amerikanci, onda Rusi i gosti iz Australije.

Tajna uspjeha

Uvođenje viza za ruske goste i prespora reakcija hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova na proširenju mreže konzularnih ureda za izdavanje viza odražava se na smanjenje broja ruskih gostiju, što će biti nadoknađeno gostima iz drugih zemalja, ali i čarterima iz Rusije do Istre u rujnu.

„U prvih 7 mjeseci mi bilježimo 22 – 23 posto manje ruskih gostiju nego prošle godine, što je više-manje očekivano zbog učinka uvođenja viznog režima. Ali, ono što je najvažnije u istarskom i hrvatskom turizmu je da su druga tržišta nadoknadila taj manjak, eventualno i preko onoga što su Rusi značili u brojkama. Očekujemo da će do kraja turističke godine Rusi popraviti ovu brojku i da će biti malo manji minus“, kaže Boris Žgomba.

Što se Rusa na dubrovačkom području tiče, njihov slabiji dolazak osjetio se najviše u najskupljim i najviše kategoriziranim dubrovačkim hotelima, gdje oni vole provoditi srpanj i kolovoz.
Dubrovnik
Dubrovnik

A što je sa susjedima? Je li se i tu osjetila kriza i uvođenje viza? Jelka Tepšić o brojkama iz Dubrovnika.

„Iz Slovenije imamo 6 posto povećanje, iz Srbije je to povećanje 10 posto, iz Makedonije čak 40 posto, a iz Bosne i Hercegovine 14 posto gostiju više. Dakle, na ukupno povećanje prometa mi bilježimo i povećanje interesa iz nama susjednih zemalja.“

Dakle, usprkos zlogukim prognozama, hrvatski turizam se uspješno nosi sa ovom sezonom. Gosti ne odustaju, iako cijene – pogotovo na razvikanim lokacijama - znaju letjeti u nebo. Primjerice, na Hvaru je oborita riba 600 kuna (80 eura), a jastog 1000 kuna (135 eura), capuccino u centru Dubrovnika 31 kunu (4 eura), tek nešto manje bočica od dva i po deci mineralne vode… Koja je tajna uspjeha hrvatskog turizma? Odgovor u izjavi za RSE sugerira dugogodišnja turistička novinarka i predsjednica Hrvatske udruge turističkih novinara Tina Čubrilo.

„Mislim da je to zbog toga što je Hrvatska idealna za odmorišni obiteljski turizam. Mi ćemo uvijek ostati 80 posto odmorišna destinacija. To znači da je idealna klima i čisto more, a sve ostale zemlje Mediterana sada u 7. i 8. mjesecu imaju puno goru klimu od nas – vruće i vlaga! Prema tome, Hrvatska je zbilja najbliže more Europe i Mediterana“, istaknula je Čubrilo.

Što se divljanja cijena tiče, ono će se po ocjeni naše sugovornice vratiti kao bumerang samim neodgovornim ugostiteljima u smanjenju prometa. A tada neće moći reći da im je kriv netko drugi.
XS
SM
MD
LG