Dostupni linkovi

logo-print

Šešelj zatražio izuzeće suca zviždača


Vojislav Šešelj u haškoj sudnici

Vojislav Šešelj u haškoj sudnici

Vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj uputio je zahtjev raspravnom vijeću Haškog suda (ICTY) za diskvalifikacijom suca danskog porijekla Frederika Harhoffa, koji je u nedavnom pismu izrazio negodovanje zbog oslobađajućih presuda u vezi zapovjedne odgovornosti. Ako mu se zahtjev uvaži, moglo bi doći do odgađanja presude, ali i do obračuna između sudaca koji je Šešelj naveo kao razlog za izuzeće suca iz raspravnog vijeća u svom slučaju.

Šešelj kojem se sudi po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke (SRS) i Srpskog četnikog pokreta (SČP) – smatra da je Harhoff izražavajući negodovanje pokazao pristranost te zatražio njegovo izbacivanje iz tročlanog sudskog vijeća, koje bi potkraj listopada ove godine trebalo izreći prvostupanjsku presudu.

Ukoliko se zahtjev usvoji, moglo bi doći do odlaganja izricanja presude, a budući da je Šešelj u pritvoru već deset godina - ekspeditivnost postupka našla bi se u tom slučaju pod još većim upitnikom.

Šešelj je optužen za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93.

Optužnica Šešelja tereti za progon stanovništva nesrpske nacionalnosti na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi te deportaciju i nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločin protiv čovječnosti.

Vođa radikala je optužen i za kršenje zakona i običaja ratovanja - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne i privatne imovine.

U završnoj riječi prošle godine, tužitelji su zatražili da Šešelj bude proglašen krivim i da mu se izrekne kazna od 28 godina zatvora.



Šešelj, koji se brani sam, zatražio je pak oslobađanje tvrdeći da "nema nikakvog osnova" za osuđujuću presudu.



Suđenje Šešelju počelo je u studenom 2007, a u sudskom pritvoru u Sheveningenu nalazi se od 24. veljače 2003. kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Haški sud (ICTY) objavio protiv njega optužnicu. U međuvremenu, suci su Šešelja tri puta osudili zbog nepoštivanja suda, odnosno zbog objavljivanja identiteta zaštićenih svjedoka i uzastopnog odbijanja da ukloni materijal sa svoje internetske stranice.

Šešeljev zahtjev kao eskalacija obračuna među sucima?

Podsjećamo, sudac Harhoff, za čije izuzeće je Šešelj uputio zahjtev, uputio je prošli mjesec privatno pismo na više adresa prijatelja i suradnika, izražavajući zabrinutost zbog smjera kojim predsjednik Haškog suda Theodor Meron vodi završnicu međunarodnog procesuiranja po zapovjednoj odgovornosti, kao i za udruženi zločinački poduhvat.

Harhoff je prenio glasine prema kojima je Meron pod utjecajem izraelsko-američkog vojnog lobija nagovarao ostale suce da donesu oslobađajuće presude za zapovjednu odgovornost kako bi umanjio mogućnost budućih procesuiranja vojnih zapovjednika. Poput zadnje u nizu, prvostupanjske oslobađajuće presude bivšim šefovima srbijanskog DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Glasine o kojima je govorio sudac Harhoff, prema objavama WikiLeaksa, potvrđene su i u diplomatskim prepiskama između Merona i Washingtona.

Prema pisanju francuske novinske agencije AFP u pasusu iz jedne povjerljive depeše iz 2003. o susretu s Meronom, američki veleposlanik ga opisuje kao suca "najeminentnijeg pristalicu napora vlade SAD-a".

No prema mišljenju Šešelja sudski kredibilitet je narušio upravo Harhoff izlazeći u javnost svojim pismom i pri tom pokazao pristranost „što se kriši s pravilom suda na pravično suđenje“. Uz to, Šešelj je pozvao sud da Harhoffa procesuira za nepoštivanje suda, kao što je to učinjeno njemu.

Dosada je već nekoliko obrana zatražilo revizije presuda zbog istupa suca Harhoffa okarakterizirajući ih kao „naklonost haškom tužiteljstvu“, dok su pak mnogi analitičari rada suda kao i udruženja žrtava – pozdravili istup, zatraživši pri tom od UN-a ispitivanje rada ICTY-a, kao i rada suca Merona.

No ni jedan zahtjev do sada nije stvorio mogućnost obračuna među samim glavnim akterima kontroverze – Merona i Harhoffa.

Opisavši navode Harhoffa iz pisma, Šešelj je zatražio od predsjedavajućeg suca Jean-Claude Antonetti-ja da obavijesti predsjednika suda Theodora Merona o njegovom zahtjevu za izuzećem. Ukoliko se zahtjev usvoji, upravo će Meron (kao predsjednik) formirati tročlano sudsko vijeće koje će odlučivati – je li Harhoff svojim istupom pokazao pristranost i može li pravično presuditi Šešelju.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG