Dostupni linkovi

logo-print

Senator Murphy: Veći angažman SAD na Balkanu da se smanji uticaj Rusije


Christopher Murphy

Christopher Murphy

SAD se, i pored brojnih vanjsko političkih izazova, moraju više angažovati na Balkanu, poručio je američki senator, demokrata iz Kontikata, Christopher Murphy, gostujući nedavno na na panelu German Marshall fonda u Vašingtonu.

Konstatujući da se Amerika nije do sada pokazala kao efikasna u prevenciji kriza, Murphy je istakao da je važno i Crnoj Gori i Srbiji ponuditi bolju saradnju jer se u suprotnom ostavlja prostor Rusiju za širenje njihovog uticaja.

„SAD nijesu naročito dobre kada je riječ o politici prevencije ali sam nakon boravka na Balkanu prošle jeseni razgovarao sa svima u administraciji o tome što se dešava u Srbiji i šta se dešava u Crnoj Gori kada je riječ o ruskoj želji da poveća svoj uticaj tamo“, rekao je Murphy.

Senator Murphy kaže da se ljudi često mršte kada pravi poređenje između Ukrajine i Srbije, zbog čega to nerado čini, ali je pred panelistima German Marshall Fonda u Vašingtonu to ipak uradio, kako kaže, "da probudi svoju zemlju, ne Srbiju".

„Mislim da ima nešto interesantno u vezi sa onim što se dešava u Beogradu sada i što se dogodilo u Kijevu. Ne kažem da je Vučić Janukovič, i da su ta dva mjesta u potpunosti ista, ali ako ne priđemo Srbiji i ne angažujemo se tamo na jedan novi način i ako im ne budemo slali snažne poruke kao što je bila ona o Južnom toku, onda će možda vlada Srbije biti pred izborom 'ili ste sa nama ili ste sa njima'. Kad je Janukovič bio pred tim izborom odlučio se za savezništvo sa Rusijom, i potom su uslijedili događaji zbog kojima smo danas tu gdje jesmo, sa krvavim konfliktom na istoku Ukrajine", podsjetio je Murphy.

Senator Murphy je rekao da ne misli da će se to dogoditi sa Srbijom ili Crnom Gorom, ali ako pomoć izostane Rusija će iskoriti svoju šansu.

„Ako ne obratimo pažnju na ovaj region, ako ne učinimo i neke simbolične poteze, povećamo programe razmjene, vojne saradnje, ponudimo članstvo u NATO zemlji kao što je Crna Gora koja je spremna, onda samo dajemo razloge Putinu da svoje ruke pruži u njihove vlade. Oni traže pomoć, i ako je ne dobiju od svojih saveznika u Evropi i SAD .......“

Iako senator Murphy nije završio ovu rečenicu kasnije je vrlo plastično objasnio neophodnost većeg američkog i EU angažmana, kroz ponudu Rusije da u Crnoj Gori otvori vojnu bazu.

„Pokušavam da kažem ljudima glasno da me čuju, da Rusija neće odustati, ona će nastaviti da pritska. U Crnoj Gori, pazite to je javno objavljeno, Crnoj Gori su ponudili ugovor vrijedan više milijardi dolara za vojnu bazu na obali. Za zemlju koja ima ekonomske probleme teško je reći 'ne' tome. Ipak su rekli, i oni stalno ponavljaju ne jer žele biti dio NATO, dio EU. Ako nastavljate da govorite ne milijardama dolara to je veoma teško, a vaši partneri sa kojima želite da radite nijesu vam rekli da, to je teška i neizdrživa pozicija i to je poenta moje priče", kaže senator Murpy.

Podsjeća da SAD imaju mnogo više uticaja na NATO nego EU, zbog čega će on konkretno nastaviti da insistira na članstvu Crne Gore u NATO, kao i većem angažamanu SAD u cijeloj regiji naročito sada kada Evropska unija šalje pomiješane signale sa porukom o odlaganju proširenja. Sama EU, iako su SAD u uglavnom u saglasju sa njihovo mpolitikom, kaže senator Marphy, vrlo često ne govori istim glasom.

Pomiješani signali EU za Balkan

Znate, Evropa mora samoj sebi da postavi neka vrlo teška pitanja oko toga kako će se organizovati kada je riječ o spoljnoj politici. Sada je tamo nova birokratija, Catherin Ashton, je uradila odličan posao u dijalogu Srbije i Kosova, ali još uvjek nije jasno da li će EU govoriti jednim glasom kada je riječ o ovim pitanjima ili će svi govoriti samostalno. Konkretno kada je riječ o Crnoj Gori, Đukanović mi je otvoreno rekao ’EU dođe ovdje i kaže mi jedno, onda dođe neko iz Njemačke i kaže mi da učinim nešto drugo, neko iz Francuske nešto treće, šta ja onda treba da radim, koga da slušam'. Ali to je prirodno kad je riječ o koaliciji kakva je EU, no ako žele biti više uticajni moraju odlučiti ko govori u njihovo ime."

O pomiješnim signalima EU prema Balkanu te dodatnim razlozima da se SAD više uključe u dešavnja na ovim prostroma senator Marphy je govorio i odgovarjući na pitanje Daniela Serwera, o zastoju u BiH, na dvadesetu godišnjicu Dejtonskog sparazuma, koji EU ponovo pokušava da riješi novom britansko-njemačkom inicijativom.

SAD moraju da se vrate u BiH, ja ne mislim da bi trebalo da spustimo očekivanja kada je riječ o BiH i to je ono što me brine u posljednjoj incijativi, da odustajemo od nečega što smo ranije smatrali esecijalnim. Ono što možete čuti tamo je da je pomoć EU dobrodošla, ali žele da se SAD vrate. Oni žele da se SAD vrate i vode taj proces, jer su oni sami su često frustirani sa pomiješanim porukama koje dobijaju iz Evrope 'danas je ovo pod A a sutra drugo pod B', i SAD su takođe krive naravno, ali naše poruke su često kozistentnije od njihovih, pa bi morali biti prisutniji tamo nego do sada".

Podsjetio je takođe da je uz Crnu Goru i Makedonija još od ranije čeka na članstvo u NATO kao i ubrzanje EU integracija, ali je sve na čekanju zbog problema sa imenom oko Grčke. Za to vrijeme, navodi američki senator, Makedonija, koja je ranije prije od svih pomenutih država postigla napredak u nekim ključnim obalstima i ostvarila značjane pomake, sada u mnogim oblastima značjano nazaduje.

Investirati u energetsku nezvisnost od Rusije

SAD moraju pomoći balkanskim državama i oko postizanja što veće energetske nezvisnosti od Rusije. Senator Christopher Murphy bio je u Bugarskoj u danu kada je ta zemlja objavila da suspenduje projekat gasovoda Južni tok, što je tema, u koju je, kaže, bio duboko involviran, ali nije dovoljno samo izvršiti pritisak na sve pa i na Srbiju da odustanu, potrebno je ponuditi alternativu.

Jedna od alternativa mogao bi biti i tečni prirodni gas iz SAD, ali to je rješenje na dugi rok, jer bi u tom slučaju SAD morale promijeniti svoje zakone te imati kapacite da ga dopreme do Balkana, i opet bi možda bio skuplji od ruskog.

Američki senator kaže da bi stoga trebalo računati i na domaće energetske resurse, a on takođe vjeruje u potencijele nuklearne energije, pa ga brine to što je Njemačka donijela odluku da se oslobodi nuklearki.

„U svakom slučaju SAD žele da pomognu energetku nezvisnost, ali ne žele da koriste energiju kao oruđe što čini Rusija“, podcrtao je.

Iako se ranije protivio tome, nakon najnovijeg razvoja situacije u Ukrajini, smatra da je ovoj zemlji potrebno uputiti „značajna vojnu oružanu pomoć“.

Kako kaže Murphy, on je sa nekolicinom senatora razgovarao o tome da je potrebno predložiti reinvestiranje u informativne programe, podsjećaju na efekte propagandnog rata kada je riječ o ukrajinskoj krizi.

„Ovo nije moja fraza ali je odlično opisuje šta se dogodilo – Rusija je efektivno militarizovala informacije, oni su pretvorili informacije u propagandu i pretvorili ih u vojno sredstvo - što je uvjek bio dio modernog vođenja ratova ali SAD i njeni saveznici nijesu bili posvećeni tome kako je trebalo. Ne želimo koristiti informacije u cilju laganja o SAD, ali Radio Slobodana Evropa sada dobija dakleko manje novca u poređenju sa onim što Rusija ulaže za emitovanje i resurse programa na mjestima kao što su Gruzija, Moldavija i Balkan. I ja sa nekoliko senatora upravo razgovoram o tome na koji način se demokrate i republikanci mogu dogovoriti o legislativi, koje će omogućiti reinvestiranje u informativnu kampanju. A sve što treba da činimo je da kažemo istinitu i tačnu informaciju, da bi korigovali falsifikate koje pumpa ruska propagandna mašima.“

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG