Dostupni linkovi

logo-print

Šehovac: Sarajevske Srbe ne prihvaćaju u Sarajevu, a ne vole nas ni iz RS


Dušan Šehovac

Dušan Šehovac

Ovih dana se navršava 20 godina od kako je većina Srba napustila Sarajevo, nakon reintegracije grada. Najveći broj njih je za sobom palio kuće, nosio pokućstvo, a neki su iskopavali i mrtve. Međutim, jedan dio je ostao. Među njima je Dušan Šehovac, predratni asistent na Fakultetu političkih nauka, a poslije rata osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba.

Šehovac za RSE kaže da se ne kaje što je ostao, ali se kaje što više nije uradio da ostanu i drugi Srbi. Poručuje kako su Srbe iz Sarajeva za nos odveli Srbi, u leđa ih nogom udarali Bošnjaci, a sve to posmatrala međunarodna zajednica i nije ništa radila.

RSE: Gospodine Šehovac, kažete za sebe da ste konstitutivan Srbin u Sarajevu, ali da niste ravnopravan. Šta time želite reći?

Šehovac: U Sarajevu imaju tri vrste konstitutivnih Srba, svi su konstitutivni, i Srbi iz Republike Srpske i Srbi koji su živjeli u Sarajevu tokom rata i Srbi koji su bili drugi dio rata u Sarajevu. Razlika je u tome što konstitutivni Srbi životare u gradu, jer ne mogu dobiti ni posao, ni političku, ni državnu funkciju. Srbi sarajevski koji su tu živjeli i radili tokom rata dobijaju sve moguće funkcije, pa kada se našalim kažem da još samo nisu dobili funkciju da budu popovi. Treća grupa su oni koji dolaze u Sarajevo i to su politički Srbi iz Republike Srpske i oni su konstituitivni.

Međutim, Srbi koji dolaze iz Republike Srpske u Sarajevo žive od Sarajeva, a govore da ga treba izbjegavati. Jako dobro žive jer imaju odlične plate, beneficije, njihova djeca rade po institucijama Bosne i Hercegovine po zemljama svijeta, ambasadama i konzulatima. Srbi koji su živjeli tokom rata mogu se vidjeti na svim mogućim funkcijama i najbolji primjer jeste Dan nezavisnosti kada se od jutra do večeri na TV BiH pojavljuju Miro Lazović i Mirko Pejanović koji ponavljaju dvadeset puta rečene misli. Oni dobro žive i unovčavaju to što su Srbi.

RSE: U tom kontekstu, kako žive Srbi koji su u toku rata bili na područjima Sarajeva koja su bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske i ostali su u svojim domovima?

Šehovac: Nisu prihvaćeni ni od domaćih vlasti, ni od domaćeg nacionalnog korpusa predstavljenog u politici, religiji, nevladinom sektoru, medijima, ekonomiji. Nisu prihvaćeni, a naravno niko nas ne voli iz Republike Srpske, jer kao što su me ovih dana ocijenili - Dušane ti si pravi Alijin Srbin (Alija Izetbegović).

RSE: Šta je Vas opredijelilo da krajem 1995. i početkom 1996. godine ostanete u kući, s obzirom da je oko 90 posto Srba iz Sarajeva i okolnih mjesta otišlo?

Ja se nisam pokajao što sam ostao u Sarajevu. Pokajao sam se samo zato što nisam više uradio da 1995. nađem i više intelekta i više moralne snage i više ljudi da sačuvamo Sarajevo kao glavni grad BiH.

Šehovac: Ovih dana su me napali, jer sam rekao - da, Dušan Šehovac je 1. marta na referendumu glasao za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Međutim, ja danas ne bi glasao na to pitanje za, glasao bih protiv. Jer, ja sam tada glasao za ravnopravnu moju državu. Međutim, ona je danas duboko neravnopravna na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ja se nisam pokajao što sam ostao u Sarajevu. Uspio sam sa svojom porodicom da obezbijedim pošteno sredstva za život. Pokajao sam se samo zato što nisam više uradio da 1995. nađem i više intelekta i više moralne snage i više ljudi da sačuvamo Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine.

RSE: Koliko je šteta za Sarajevo da 150.000 stanovnika srpske nacionalnosti ode iz Sarajeva i koliku su štetu nanijeli ne samo prema gradu, već i prema tim ljudima, vlasti Republike Srpske?

Šehovac: Nije samo krivica što su Srbi otišli na SDS-u i propagandi. Krivicu nose i Bošnjaci koji su svim sredstvima tjerali Srbe da odu iz Sarajeva. Krivicu snosi i međunarodna zajednica koja je samo došla da zaradi, ne vodeći računa ni o jednom narodu. Srbe iz Sarajeva su za nos odveli Srbi, u leđa ih nogom udarali Bošnjaci, a sve to posmatrala međunarodna zajednica i nije ništa radila.

RSE: Koliko danas imate kontakata sa prijateljima i koliko su spremni da se vrate u Sarajevo, ukoliko nisu prodali imovinu?

Šehovac: Teško je čupati ih otamo i vratiti ih. Ja ne sanjam, niti zovem da se ljudi vrate iz tih prostora, ali mislim da dio onih koji žive u Sarajevu i koji dolaze ovdje mogu uraditi mnogo i za Srbe u Sarajevu i za Srbe u Republici Srpskoj.

RSE: Kako gledate na politiku 20 godina kasnije koju vodi Banjaluka i Sarajevo prema sarajevskim Srbima?

Šehovac: Kada je riječ o politici prema sarajevskim Srbima, to je prava slika onoga kako političke stranke iz Mostara, Banjaluke i Sarajeva gledaju prema sarajevskim Srbima. Pa, isto onako kako gledaju na pitanje Bošnjaka u Banjaluci, isto onako kako gledaju na pitanje Hrvata u istočnom Mostaru ili Bošnjaka u zapadnom Mostaru. Znači, gledaju tako da se prvo oni okoriste od te politike, da svoj narod dovedu na teritorije kako bi ih okupili oko ideologije i religije kako bi sa njima vladali.

RSE: Popis stanovništva još nije objavljen i tri godine se čeka da bude. Bilo je mnogo špekulacija o broju Srba u Sarajevu. Prema Vašim saznanjima, šta će popis pokazati kada je o tome riječ?

Šehovac: Moje osjećanje je da ih u Sarajevu nema više od 15.000. U većini sarajevskih opština nema nijednog Srbina zaposlenog u opštini ili drugim institucijama, nema ni Hrvata, naravno. Onda imate situaciju da predsjednik Opštinskog vijeća Ilidža je Bošnjak iz Bratunca, jer nema Srba. Svi sanjanju o zastupljenosti stanovništva, pa zbog nakaradne politike, posebno Bošnjaci se opredjeljuju kao Srbi da bi mogli dobiti funkciju u domovima naroda.

Mislim da svako normalan mora biti protiv zloupotrebe popisa. Zato imamo karikaturu da imamo Čovićeve Srbe i Bošnjake koji se zloupotrebljavaju, Dodikove Hrvate i Bošnjake, koji se zloupotrebljavaju i Hrvate i Srbe koje Bošnjaci zloupotrebljavaju. U Srbiji je bio jedan Sejdo Bajramović, u Bosni i Hercegovini ih ima hiljade.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG