Dostupni linkovi

logo-print

Sedmi dan SFF: "Dobrodošli u Sarajevo", "Azemina", Fondacija Katrin Cartlidge


Više od 30 projekcija obilježilo je sedmi dan sarajevske filmske smotre. Borbu za Srce Sarajeva, u kategoriji Takmičarski program za igrani film, nastavili su filmovi "Janje" (The Lamb) turskog redatelja Kutluğa Atamana, te grčko-britansko-dansko ostvarenje "A Blast" redatelja Syllasa Tzoumerkasa. Oba filma nastala su u koprodukcijskom marketu Sarajevo Film Festivala - CineLink.

Pred publikom Sarajevo Film Festivala u četvrtak uveče proglašeni su dobitnici nagrade fondacije Katrin Cartlidge za nove i perspektivne filmske autore. Riječ je o palestinskim režiserima Abdelu Salamu Shehadehu i Ashrafu Mashharawiju. Priznanja autorima, odnosno samo Mashharawiju koji je jedini prisustvovao svečanoj ceremoniji budući da Shehadeh zbog objektivnih razloga nije mogao doći, uručio je Ken Loach - ovogodišnji kustos Fondacije i jedan od najznačajnijih režisera današnjice.

Publika u Sarajevu je do sada najvećom ocjenom ocijenila norveški film "Redoslijed nestanka", a slijede ga filmovi "Potraga" i "Zimski san".

Svjetsku premijeru sedmog dana SFF imao je bosanskohercegovački dokumentarni film "Azemina". Ostvarenje "Azemina" kratki je web dokumentarac koji prati priču o porodici Sulejmanović, koja dvije godine živi u prostorijama mjesne zajednice nedaleko od Vareša. Režiju potpisuju Enes Zlatar i Ajdin Kamber. Film ima u pozadini humanitarni gest.

"Ovo je dokumentarni flim jer je to drama koja se desila spontano pred kamerama. Ja sam radio jednu radionicu sa mladim novinarima o pravljenju kratkih web dokumentaraca i otišli smo s tom idejom tamo gdje se desio taj film. Međutim, dosta toga odigralo se spontano pred kamerama - i tako nastao se taj film", kaže jedan od autora Enes Zlatar.

Regionalnu premijeru na jubilarnom Sarajevo Film Festivalu imao je i film "Janje", turskog redatelja Kutluğa Atamana. Sam redatelj kaže da je u ovom filmu akcent stavio na ljudske emocije.

"Trenutno istražujem ljudske likove i njihove emocije i to mi je na prvom mjestu, a poslije sve drugo. Kada sam pisao ovaj scenarij htio sam promatrati ljudska bića i zatim različite kulture, te kako kroz njih mogu nasmijati publiku", kazao je Ataman.

Priča filma smještena je u malo selo u brdovitom dijelu istočne Anadolije, gdje u skladu s tradicijom porodice koje tu žive proslavljaju gozbom sunećenje (obrezivanje) djeteta. Mali Mert treba biti osunećen, ali njegov otac nema novca za gozbu. Stoga majka dječaka prisiljava cijelu porodicu na sječu drva kako bi njihovom prodajom došli do novca i kupili janje za proslavu.

Redatelj Kutluğ Ataman naglasio je na konferenciji, priređenoj odmah poslije projekcije, da je originalna ideja ovog ostvarenja bazirana na tri bestselera, te da je princip žrtvovanja jako prisutan u turskoj kulturi.

On je kazao da to ipak nije bio glavni motiv za snimanje ovog filma, već odnos ljudi, posebno između članova porodice.

"Želio sam da se ponovo iz ženske perspektive promisli o Medini, majci djeteta, jer je energija žene vrlo kreativna, a i sposobna za uništenje. Ne volim tu tradiciju u turskoj kinematografiji gdje još uvijek muškarac s cigarom u ustima gleda u daljinu i ništa se ne dešava", rekao je on.

Ataman je podvukao da se stvari sada mijenjaju u Turskoj, ocijenivši je dinamičnom zemljom s puno ideja, kreativnosti i ideologija. Ipak, postoje i zone napetosti koje su za autore dosta inspirativne.

"Naprimjer, istočna Turska je vrlo dinamičan prostor. Tako malo selo u kojem smo snimali ovaj film više ne postoji, svi seljani su se odselili u veće gradove. Istina je da se cijela Anadolija mijenja, društvo se mijenja, ono što je bilo iznutra isplivalo je na površinu", pojasnio je on.

Glumica Nesrin Cavadzade smatra da mnogi mladi danas u Turskoj nadaju se da mogu postati slavni preko noći, zbog čega sa sela žele otići u velike gradove kako bi ispunili taj san.

Film još uvijek nije prikazan u Turskoj, a plan je da u narednom periodu ide u kino distribuciju na području Balkana.

Druga regionalna premijera je film "A Blast" iz Grčke, redatelja Syllasa Tzoumerkasa.

"A Blast" je storija o Mariji. Dijelovi sadašnjosti neraskidivo isprepleteni sa fragmentima prošlosti pripovijedaju Marijinu priču o putu ka iskupljenju. Iza vječite dominacije njene prosječne grčke porodice kriju se pogrešno shvaćena seksualnost, laži i dugovi koje može razotkriti samo eksplozija.

"To je priča koja govori o nasilju na svaki mogući način, nasilju kojem smo svakodnevno izloženi - nasilju u politici, nasilju u ekonomiji. Nismo željeli ništa uljepšavati, već smo Marijinu priču, stvari kroz koje ona prolazi, ispričali direktno", kazao je Tzoumerkas.

Welcome to Sarajevo

Michael Winterbottom

Michael Winterbottom

Održana je projekcije filma "Dobrodošli u Sarajevo" (Welcome to Sarajevo) britanskog autora Michaela Winterbottoma. On je nakon projekcije imao javni intervju o ovom filmu koji je potresno ispitivanje rata u Bosni i Hercegovini sredinom 90-ih godina i uloge novinara u medijskom pokrivanju ovog sukoba.

"Dobrodoošli u Sarajevo" se temelji na knjizi novinara Michaela Nicholsona "Natasha's Story".

"Nicholson je 1994. napisao knjigu. Ja sam tada, kao i prosječan građanin Velike Britanije, preko televizije gledao šta se devedesetih godina dešava na području Balkana. Onda sam shvatio da želim snimiti film o tamošnjem ratu", rekao je Winterbottom poslije projekcije.

On je istakao da je zbog autentičnosti film sniman u Sarajevu netom poslije rata - u maju 1996. godine, te da je dio scena zabilježen u Makedoniji i Hrvatskoj.

"Imao sam odgovornost da što vjerodostojnije prikažem rat u BiH gledan sa pozicije jednog stranog novinara. Mogu reći da su mnogi novinari, koji su izvještavali iz ratom opkoljenog Sarajeva, časno radili svoj posao, iako su redakcije u inostranstvu njihov posao uzimale zdravo za gotovo. Istinske priče su mnogo zamršene, moguće su kontradiktornosti, pa je važno da ne izgubite nepristrasnost. Drago mi je da se danas u svijetu snima što više filmova koji otvoreno govore o sukobima", konstatovao je Michael Winterbottom.

Na programu "Kafa sa...", gdje gosti i publika festivala imaju priliku da razgovaraju sa nekim od cijenjenih svjetskih filmskih radnika, govorio je kineski redatelj Yi'nan Diaoa koji je na 20. Sarajevo Film Festivalu u srijedu uveče predstavio triler "Crni ugalj, tanak led" (Black coal, thin ice). Ovaj film proglašen je najboljim ostvarenjem ovogodišnjeg 64. Filmskog Festivala u Berlinu osvojivši Zlatnog medvjeda, dok je najbolji glumac istog ostvarenja Liao Fan odnio Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu.

Radnja filma smještena je 1999. u sjevernom području Kine gdje radnici lokalne fabrike otkrivaju misteriozne ostatke ljudskih leševa.

"Kineska vlada sada je mnogo otvorenija prema nezavisnim filmovima i ostvarila je značajan napredak na ublažavanju cenzure. Ovaj film se prije nekoliko godina nije ni mogao prikazati u Kini", izjavio je Yi'nan Diaoa, vodeći kineski nezavisni i avangardni filmski redatelj.

Kazao je da je njegov treći igrani film naišao na dobar prijem među kineskom kritikom i publikom, te da je njegova zarada u kinima bila mnogo veća nego u slučaju dva ranija filma "Noćni voz" i "Uniforma".

Gošća programa "Kafa sa.." takođe je bila i glavna glumica Gwei Lun Mei, velika tajvanska zvijezda.

"Ovo je moj prvi boravak u Sarajevu. Sinoć je bila sjajna noć, gledati film na otvorenom prostoru s tako velikim brojem ljudi neponovljivo je i sjajno iskustvo. To je bio prvi film koji sam radila sa potpuno kineskom ekipom, ali ne i prvi koji sam snimala u Kini", istakla je Gwei Lun Mei.

Yi'nan Diao je rekao da voli boraviti u Sarajevu, za koje je saznao još u djetinjstvu kada je u Kini gledao filmove "Valter brani Sarajevo" i "Most" legendarnog Hajrudina Šibe Krvavca.

U programu "Otvoreno kino" u četvrtak uveče je projekcija filma "Tragovi prošlosti" (The Railway man) australijskog režisera Jonathana Teplitzkya. Zasnovan na autobiografskoj knjizi, ovaj film prati životnu priču oficira britanske armije Erica Lomaxa koji je tokom Drugog svjetskog rata preživio zarobljeništvo u japanskom radnom logoru.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG