Dostupni linkovi

logo-print

Sedamdeset godina pobjede nad fašizmom: Pobjednik postao poraženi


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U svijetu, naročito Evropi, 8. i 9. maja se brojnim manifestacijama obilježava važan jubilej - 70. godina od pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

U toj pobjedi nad nacizmom, najmračnijom ideologijom koju je čovječanstvo vidjelo, stradalo je 50 miliona ljudi. Podsjetimo, samo je Holokaust oduzeo šest miliona života Jevreja, koje je Hitler pokušao istrijebiti.

Fašizam je poslije šest krvavih godina vojno poražan, ali njegova idelogija i danas često pomalja svoju ružnu glavu.

Upravo zbog toga važno je obilježavati godišnjicu pobjede nad fašizmom i stalno podsjećanje na antifašističke vrijednosti za koje se tada izborilo čovječanstvo, a na čijim se temeljima razvila moderna Evropa koja 9. maj slavi kao svoj dan.

U borbi protiv fašizma prije 70 godina jugoslovenski su partizani dali značajan doprinos, a njihova gerilska borba, kojom je komandovao Josip Broz Tito, i danas je redovno štivo na vojnim akademijama i u vojnim enciklopedijama.

Jedan od filmova o toj slavnoj borbi, "Valter brani Sarajavo", ostavljao je bez daha najmnogoljudniju zemlju na svijetu - Kinu. U filmovima o partizanskim ofanzivama, "Sutjeska" i "Neretva", igrali su glumački velikani Richard Burton i Yul Brynner.

Drugi svjetski rat na područiju nekadašnje Jugoslavije je odnio oko 1,7 miliona života.

I dok svijet ovih dana slavi Dan pobjede, pogledate li zemlje nastale na područuju bivše Jugoslavije nećete steći utisak da su u antifašističkoj pobjedi prije 70 godina bile na strani pobjednika.

Zašto je to tako i kako se danas na Balkanu doživljavaju vrijednosti anitifašističke borbe - istražujemo u temi sedmice RSE.

Antifašizam na Balkanu

Od sedam partizanskih ofanziva u Drugom svjetskom ratu na prostoru nekadašnje Jugoslavije pet su bile na teritoriji Bosne i Hercegovine. Međutim, antifašizam je u ovoj zemlji danas tek deklarativan, a svjedoci tekovina Drugog svjetskog rata i onoga što je proisteklo iz njega rijetki. Dan pobjede nad fašizmom BiH dočekuje sa zapuštenim ili srušenim antifašističkim spomenicima. Čini se da su nakon 70 godina partizani izgubili bitku, a kako i ne bi kada je moguće da, naprimjer, partizan i učesnik NOB-a Idriz Hujdurović, koji 16. maja slavi 90. rođendan i koji je tri godine proveo na Golom otoku, danas živi na Trgu đenerala Draže Mihailovića. Detalje ima Marija Arnautović u tekstu Licemjeran odnos prema antifašističkim vrijednostima.

U Crnoj Gori, zvanično, nikada nijesu negirane vrijednosti antifašističke. Pokušaji rehabilitacije ili izjednačavanja četnika i partizana, iako ih je bilo, naročito nakon 90-tih prošlog stoljeća, nijesu uspjeli. Slavni partizanski simboli poput komandanata Save Kovačevića i Peka Dapčevića, Ivana Milutinovića ili Jelene Tomašević, te čuveni osmijeh Ljuba Čupića pred strijeljanje i danas su neokrnjeni, Milovan Đilas i rehabilitovan. Dan ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu, 13. juli, i dalje je najveći državni praznik, partizanski spomenici netaknuti ali zapušteni, osim spomenika Parizanu borcu na brdu Gorica u Podgorici, na kojem na praznike državne delegacije i SUBNOR- polažu cvijeće. Pročitajte priču Esada Krcića Njegovanje ideala borbe i pokušaji prekrajanja istorije.

U zemlji u kojoj su rođeni Ramiz Sadiku i "Kapetan Leši", na Kosovu, danas se obilježava Dan Evrope, ali mnogo manje Dan pobjede nad fašizmom. Mnogi na Kosovu fašizam povezuju sa nedavnim događajima koji su se desili na tim prostorima, a ne sa istorijom od prije 70 godina - navode sagovornici Amre Zejneli u tekstu Nerazvijena svest o značaju antifašizma.

Od 1990-tih do danas Srbija ima ozbiljan problem sa definisanjem antifašističkih vrijednosti. Sve to je dovelo do izjednačavanja četnika i partizana, a krajem ovog mjeseca iščekuje se i odluka suda o rehabilitaciji četničkog komandanta Draže Mihailovića. Jedan od očitijih primjera tog lutanja bila je proslava Dana oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu, prošlog oktobra, kojoj je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin. Njegov domaćin, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, ujedno i vlasnik titule četničkog vojvode, u TV prenosu sa parade tom prilikom je govorio samo o srpskoj vojsci i Prvom svjetskom ratu, u jednoj rečenici usputno pomenuvši NOB. Za razliku od njega, ruski predsjednik Putin govorio je isključivo o Crvenoj armiji i jugoslovenskim partizanima koji su zajednički oslobodili Beograd od fašista.

Groblje oslobodilaca Beograda, na kojem počivaju jugoslovenski partizani i borci sovjetske Crvene armije, sređeno je "pod konac" pred 9. maj. Dok su uoči polaganja vijenaca radnici gradskih službi kosili travu i uređivali memorijal, neki od prolaznika rekli su za RSE da je u pitanju važan datum.


Dan pobjede u Srbiji je državni praznik, u čast jubileja antifašističke borbe ispaljen je topovski plotun sa Kalemegdana, dok na spomen-kompleksu oslobodiocima Beograda vijence su položili predstavnici Republike i Grada, uz koje poštu palim saborcima iz Drugog svjetskog rata, te članovi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR).

Osim svedene protokolarne počasti, ni ove godine u kalendaru svečanosti nema masovnijih događaja ni atmosfere trijumfa.

Radovan Pantović, predsjednik Saveza antifašista Srbije, kaže za RSE da su borci NOR-a zaboravljeni i da to pokazuje i izjednačavanje četnika i partizana.

"To je njihov odnos prema antifašizmu. Ako se podržava rehabilitacija saradnika sa okupatorom, onda mi je jasno šta misle o antifašizmu. Ova vlast prema nama ima nekorektan odnos koji apsolutno ne možemo da prihvatimo", smatra Pantović.

Istoričar Milivoj Bešlin kaže za RSE da ga ne čudi "mlako" obilježavanje Dana pobjede jer je uticaj politike odavno preovladao.

"U kabinetu predsednika Nikolića imate ljude koji su gorljivi zagovornici četničkog pokreta i rehabilitacije njegovog komandanta. I to kroz najbrutalnije falsifikovanje istorije. Deluje zaista da ova vlast nema nikakav odnos prema istoriji i da je sve prepušteno slučaju", ocijenjuje Bešlin.

Inače, Vladimir Putin je uzvratio Tomislavu Nikoliću poziv i pozvao ga da prisustvuje paradi u Moskvi. U momentu kada je Zapad zahladio odnose sa Putinom zbog Ukrajine, i svjetski državnici koji obično redovno prisustvuju Paradi u Moskvi - u znak poštovanja za najveći broj života koji je Rusija dala u borbi protiv fašista - ove godine nijesu na Crvenom trgu. Odlazak u Moskvu izaziva nedoumice sa Briselom. No, Nikolić je, čini se, bez većeg dvoumljenja prihvatio poziv, ali premijer Vučić nije, svjestan da mu to šteti odnosima sa EU.

Upravo je priča o tome kako Nikolić ide, a Vučić ne, te o spoljnopolitičkim razlikama između predsjednika i premijera zamaglila temu o antifašizamu u Srbiji. Pojedinosti ima Branka Trivić u priči Politika kao raštimovani orkestar.

Kako Srbija sa četništvom, i Hrvatska ima problem sa ustaštvom, zvanično snagama koje su se borile na strani nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. No, Slavko Goldstein pisac, izdavač i nekadašnji partizan, nedavno je za RSE rekao da je činjenica da se u Hrvatskoj antifašizam prilično jako ne mijenja, već da je ekstremna desnica postala glasnija.

Mladi antifašisti u Hrvatskoj, danas kažu da antifašizam ne smije biti i nije fiksiran samo na njegovanje uspomene na vrijednosti antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu. Novo vrijeme donosi nove izazove i traži nove forme djelovanja. Više detalja u tekstu Enisa Zebića Antifašizam kao otpor ludilu koje zahvaća svijet.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG