Dostupni linkovi

logo-print

Savremena umjetnost u Titovom bunkeru turistička atrakcija


Titov bunker u Konjicu, od strogo čuvane „vojne tajne“ bivše SFRJ postao je turistička atrakcija, koju je, kroz tri ciklusa Bijenala savremene umjetnosti, koja su održana u ovom objektu, posjetilo 60.000 ljudi. Danas se u Titov bunker, ulazi i zbog umjetničkih radova, koja su u tri ciklusa Bijenala, djela 102 umjetnika iz cijelog svijeta.

Planina Zlatar kod Konjica desetine godina čuvala je najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ). Na njenom lokalitetu, od 1953.-1979. godine, građen je objekat DO ARK, koji je u slučaju opasnosti od nuklearnog napada, bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog života bivše nam zajedničke države, na čelu sa Josipom Brozom Titom.

Riječ je o objektu koji se prostire na površini od 6.500 metara kvadratnih, a nalazi se 300 metara ispod površine zemlje. Izgradnja Titovog bunkera bila je investicija od 4,6 milijardi američkih dolara. Za ovaj objekat znala su samo četiri komandanta po službenoj dužnosti, te radnici koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati ugovor o šutnji.

Hadžo Novalić, foto: Mirsada Ćosić

Hadžo Novalić, foto: Mirsada Ćosić

Cijeli svoj radni vijek, u objektu, koji je u narodu poznat kao Titov bunker, radio je Konjičanin Hadžo Novalić.

"Nama su govorili da će to biti radionice ispod zemlje, pošto je vojna fabrika tu blizu. Mi smo preuzeli dužnost od Vojne pošte Beograd. Zatekli smo mokre maltere na zgradama maskirnim. To je državna tajna, mi smo potpisali da niko nam ne smije znat. Pa kući, šta ću, rekao sam nemojte me pitati molim vas ništa, ne smijem reć, ne mogu reć. Rečeno nam je da prijavimo, ko bi se previše interesovao za to. Prije rata, dok je Tito bio tu, pasoš moj je bio u Beogradu. Nisam mogao hodat", otkriva nam danas nekada državnu tajnu svoga 22 godišnjeg radnog staža u Titovom bunkeru, Hadžo Novalić, koji tvrdi da Tito nikada nije ušao u ARK.

"Nije Tito nikad ušao. Dolazio je on u 'Igman' (preduzeće), ranije u namjensku, ali nikada nije došao u ARK", kaže Novalić.

Rad umjetnika Alfredija Pirija, foto: Mirsada Ćosić

Rad umjetnika Alfredija Pirija, foto: Mirsada Ćosić

Danas se u Titovom bunkeru nalazi 125 umjetničkih radova.To su djela 102 umjetnika, iz 32 zemlje svijeta, koju mnogi smatraju najznačajnijom kolekcijom savremene umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi.

"Ja sam Dante Bu umjetnik iz Crne Gore. Ja sam radio rad koji se zove 'Bratstvo'. Radje napravljen tako da ulazi u kontekst samog bunkera, da izgleda kao da je već oduvijek tu", kazao nam je ovaj umjetnik.

Iz Albanije je, kao učesnik Bijenala u Konjicu, stigao umjetnik Helidon Gjergji, čiji je rad posvećen bunkeru.

"Posebno sam ga osmislio za to i zato je sajt specifik instalacija", kazao nam je Gjergji.

"Pošto se bunker prikazuje kao nešto izolirano, a u stvari želimo prikazati da nešto što je izolirano, ipak, postoje živi organizmi unutra", pojasnio nam je Leone Contini iz Italije.

Učesnica Bijenala bila je i Ana Džokić iz Beograda.

"Čitava ta instalacija unutra je potpuno fascinantna", kazala je Ana.

U ovom impozantnom prostoru, do sada su održana tri ciklusa Bijenala savremene umjetnosti DO ARK Underground, a priprema se i četvrti ciklus, o čemu direktor projekta Edin Hozić kaže:

Edin Hozić pored instalacije sa prvog ciklusa Bijenala, foto: Mirsada Ćosić

Edin Hozić pored instalacije sa prvog ciklusa Bijenala, foto: Mirsada Ćosić

"Od septembra počinju teposjete umjetnika, koji će biti učesnici četvrtog Bijenala, da bi u januaru 2017.godine počeli postavku radova. Iza Njemačke i Poljske dolazi zadnji ciklus, to je Amerika i Rusija, i s tim bi se ovaj format bijenala završio. Nakon toga bi se radilo više na festivalu umjetničkog filma, edukaciji - znači saradnja sa školama, univerzitetima, i to je srednjoročni plan razvoja ovog projekta", kaže Hozić.

Bijenale savremene umjetnosti u Titov bunker u Konjicu dovelo je turiste goste iz cijelog svijeta.

"Znači, znam da se radi o nečem velikom, duboko ispod zemlje, koje je bilo spremno za nuklearni napad. Pa to je meni ono što je zanimljivo, da se Bijenale povuče u bunker, ispod zemlje i da bude tamo u takozvanom Atomskom skloništu", kaže nam jedan od turista, koji je oduševljen Titovim bunkerom.

Jana Paulin je stigla iz Slovenije.

"Bunker nas vrlo zanima, kako izgleda unutra", kazala je Jana.

Prema Hozićevim riječima, od 2011.godine, kada su otvorena vrata Titovog bunkera, kroz ovaj prostor prošlo je 60.000 posjetitelja.

"Velik broj, pogotovo kada je u pitanju i savremena umjetnost, ali mi smo sigurni da dobrim radom, u narednim godinama, možemo taj broj na godišnjem nivou imati", kaže Hozić.

Projektom Bijenala Titov bunker postao je velika turistička atrakcija, a krajnji cilj je da se ovaj objekat pretvori u „Muzej u muzeju“.

  • 16x9 Image

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

XS
SM
MD
LG